Navedeno je to u novom broju kvartalnog ekonomskog monitora Udruženja ekonomista RS - SWOT, a u kojem je kao tema broja obrađen status Grčke u eurozoni i pouke koje iz toga mogu izvući RS i BiH.
„Za razliku od, naprimjer, Srbije, BiH nema mogućnost devalvacije domaće valute i utjecanja na cjenovnu konkurenciju na taj način. Osim toga, primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trgovinska konkurencija će dodatno jačati“, ističu ekonomisti RS-a.
Isto tako navedeno je da cijene i plaće u kratkom roku za BiH preostaju kao jedini pravi instrument upravljanja domaćom konkurentnošću.
U analizi stoji da su potrebne mnogo veće fiskalne uštede i u RS-u i u FBiH, jer je potrošnja vladinog sektora u BiH još ogromna, što bi teško izdržale i mnogo jače ekonomije.
"Posebno veliki teret predstavljaju enormno visoki troškovi plaća koji daleko premašuju te troškove u drugim zemljama zapadnog Balkana, dok imamo najmanu potrošnju na investicije", navedeno je u analizi.
U analizi se ističe da je potrošnja vladinog sektora u BiH još ogromna i u 2010. godini je iznosila 49 posto BDP-a (svi nivoi vlade i javni fondovi). Ovakav teret bi teško izdržale i mnogo jače ekonomije.
S druge strane, ovako visoki troškovi plaća i drugih tekućih izdataka su iz vladinih budžeta “izgurali” potrošnju na investicije, koja je za BiH iznosila tri posto BDP-a i kao takva je bila najmanja među istim zemljama.
Stručnjaci procjenuju da stepen fiskalne održivosti ima veliki uticaj na političku nezavisnost, precizirajući da što je veći fiskalni deficit, politička nezavisnost više košta, navodeći primjer Grčke.
Navodi se da za RS nije svejedno šta se dešava u Federaciji BiH i obrnuto, jer su međusobno povezane zajedničkom valutom i tržištem, upoređujući sličnosti u uređenju BiH s EU.
Jedna od poruka iz analize je i da fiskalna štednja mora biti istovremeno praćena agresivnim mjerama podrške ekonomskom rastu.
U najnovijem broju ovog monitora je izvršena i analiza realnog sektora u RS-u, gdje se navodi da su se nepovoljni ekonomski trendovi u EU negativno reflektovali na ekonomski rast RS-a.
"Od početka godine evidentan je trend pogoršavanja ukupnih ekonomskih kretanja u RS-u pa tako industrijska proizvodnja i izvoz, kao glavne poluge ekonomskog rasta, konstantno bilježe negativne rezultate", navedno je u analizi i istaknuto da se ne može ni naslutiti oporavak građevinarstva te da nezaposlenost dostiže nove rekordne vrijednosti.
Naveli su da je Međunarodni monetarni fond za BiH projektovao stagnaciju za ovu godinu, a u koliko lošoj poziciji se nalazimo govori i zaključak da bi stagniranje na prošlogodišnjem nivou predstavljalo uspjeh.
Pregovori o novom aranžmanu s MMF-om su već otvoreni. Jedan od razloga za to je potreba za refinansiranjem narastajućih rata vanjskog duga, ali drugi, ne manje važan, bi mogao biti političko osnaživanje prohodnosti provođenja neophodnih reformi.
„U svakom slučaju, novo zaduživanje ne smije proći bez značajnih budžetskih ušteda, koje su moguće i neophodne na svim nivoima. Primanja poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja iznose više od 5.000 KM mjesečno, smanjena su za samo 4,5 posto. Nema li ovdje prostora i moralne potrebe za dodatnim rezovima?“, pitaju se u Udruženju ekonomista RS-a.
