Brz napredak
4

Od imitacije do inovacije: Koje lekcije bi kineski brendovi trebali naučiti od Evrope?

A. M.
Foto: Shutterstock (Foto: Shutterstock)
(Foto: Shutterstock)
04.10.2025.
Kineski automobili postaju sve prisutniji na evropskom tržištu. Iako još uvijek nisu dominantna snaga, njihov uticaj kontinuirano raste. Iako se konstantno prebacuje Evropljanima da bi trebali učiti od Kineza, ključno pitanje je - koje lekcije kineski brendovi trebaju naučiti od evropskih rivala.
Kineski proizvođači su nekada bili poznati po kopiranju evropskih modela, često s lošim rezultatima. Međutim, era plagiranja polako prolazi. Danas vidimo kako sve više kineskih brendova dolazi u Evropu s ambicioznijim planovima, svjesni da će put do uspjeha biti dug i zahtjevan.

Prije desetak godina kineska vozila su bila prava rijetkost na evropskim putevima. Evropljani su držali konce u autoindustriji i vladali njome duže od čitavog stoljeća, uspješno se odupirući konkurenciji iz Japana, Koreje i Amerike. Ipak, tradicionalni evropski proizvođači često su bili previše oprezni i otporni na promjene.

Sve se ubrzalo dolaskom Tesle početkom prošle decenije. I Elon Musk i kineska vlada prepoznali su električnu mobilnost kao priliku da promijene dugogodišnje odnose snaga u industriji. Danas Evropa mora da se nosi sa sve jačim kineskim pritiskom.

Različiti pristupi tržištu

Većina kineskih brendova ušla je na evropsko tržište oprezno, skoro plašljivo. Njihovi proizvodi mogu da pariraju evropskim, ali početna strategija bila je prenisko postavljena. Čak i popularna marka BYD u početku je bila suzdržana.

BYD pokazuje kako se adaptacija mora odvijati. Nakon neuspješnih početnih pokušaja sa slabijim proizvodima, tek 2021. su postali ozbiljni. Kompanija iz Shenzena brzo je shvatila da kvalitet i cijena nisu dovoljni - potreban je i prepoznatljiv identitet marke.

Zanimljiv je i primjer nekih brendova koji imaju evropske korijene. Lynk & Co i Zeekr, iako povezani sa Volvom preko Geely grupe, nisu uspjeli da iskoriste tu prednost i ostali su relativno nepoznati na mnogim tržištima. Međutim, sve su agresivniji i njihovo vrijeme tek dolazi.

MG prodaje više u Evropi nego u Kini

Kada pogledamo podatke prodaje iz 2024. godine, MG je ubjedljivo najprodavaniji kineski brend u Evropi. Ove godine bi mogli biti još jači, budući da HS ostvaruje 28, a ZS 25 posto veću prodaju nego lani. Ova nekada britanska kompanija, sada u vlasništvu SAIC grupacije, predstavlja poseban slučaj - više vozila prodaje u Evropi nego u Kini. Tajna njihovog uspjeha leži u pametnom korištenju evropskog naslijeđa.

MG je imao prednost ranog ulaska na tržište. Umjesto fokusiranja samo na električna vozila, ponudili su i modele s klasičnim motorima, što im je omogućilo niže cijene. Širom Evrope su modeli poput MG ZS i MG HS postali pravi bestselleri zahvaljujući konkurentnim cijenama.

Ali uspjeh je imao svoju cijenu. MG je zanemarivao servisnu podršku, što je godinama frustriralo kupce. Čekanja na rezervne dijelove bila su dugotrajna, s obzirom da su morali stizati iz Kine. Taj problem je tek nedavno riješen otvaranjem distributivnog centra u Evropi, ali šteta na reputaciji već je načinjena. Međutim, koliko se Kinezi brzo prilagođavaju ovo će se brzo izbrisati iz memorije kupaca. Ostale kineske marke pažljivo su pratile ovu situaciju i učile na tuđim greškama.

BYD strategija po uzoru na Hisense

Kineske kompanije shvatile su da moraju značajno investirati kako bi izgradile povjerenje koje evropski brendovi uživaju decenijama. BYD je nakon godine dana pokušaja otvorio kesu i dramatično povećao marketinški budžet. To je kompromis koji nema cijenu.

Sponzorstvo Evropskog prvenstva u fudbalu, događaja koji generiše procijenjenih 2,4 milijarde eura, bio je samo jedan od poteza koji su ojačali vidljivost brenda. Sjetimo se samo koliko je marka potrošačke tehnike Hisense bila aktivna u sponzorisanju sportskih, mahom gledanih nogometnih događaja, a pogledajmo koliko i gdje su su sve zastupljeni danas.

Put koji treba popločati

Jasno je da ne postoji univerzalna formula za uspjeh. Kineski proizvođači moraće naučiti nešto što im inače nije u prirodi - da budu strpljivi. Izgradnja prepoznatljivog brenda na Starom kontinentu ne dešava se preko noći. Potrebna je kombinacija različitih pristupa kako bi se vremenom stekla lojalna baza kupaca.

Japanci su tri decenije gradili svoj uspjeh u Evropi, ali je zato Korejcima trebalo dvije. Kinezi mogu biti brži ako nauče iz iskustava drugih. Ali potrebni su im: vrijeme i strpljenje, finansijska snaga kakvu pokazuje BYD, raznovrsnost ponude koju ima MG, te kvalitet proizvoda kakav nude XPeng i Lynk&Co.

Ključno je i širenje fizičke prisutnosti - više salona u velikim gradovima znači bolju korisničku podršku i manje problema sa servisom. Kineski zvaničnici već mjesecima pregovaraju sa Evropom o trgovinskom sporazumu koji bi odgovarao svima. Najave o brzom dogovoru su izblijedjele, a trenutna klima u odnosima nije naročito topla.

Međutim, Kinezi grade i gradit će. Proizvodnja Made in EU će im značajno olakšati proboj, a u tome će im ruku najprije pružiti istočnoevropske zemlje i Turska, iste one koje su u ne tako davnoj prošlosti pružile utočište Suzukiju, Toyoti, Kiji, Hyundaiju…

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima