{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sablasni Olimpijski muzej u Sarajevu uskoro bi opet mogao zadiviti svijet

A
6.12.2014. u 10:12
94
63
Sablasni Olimpijski muzej u Sarajevu uskoro bi opet mogao zadiviti svijet
94
Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, metropola je po mnogo čemu, pa i po činjenici da je jedan od svega 36 evropskih olimpijskih gradova.
Dragulj u srcu Balkana imao je burnu historiju, a posljednji put golgotu je proživljavao od 1992. do 1996. godine. Tada su, u ratu, vojne, paravojne i policijske srpske formacije iz Srbije i BiH uništile i brojna olimpijska borilišta u i oko Sarajeva. No, olimpijski duh bh. prijestolnica nikada nije izgubila, ni u najtežim danima opsade.

Krečenje pred sami rat spasilo eksponate



Od okončanja rata krajem 1995. godine do danas obnovljena je nekolicina olimpijskih zdanja, ali mnoga još čekaju da ponovo zasjaju u očima cijelog svijeta. Jedan od simbola Sarajeva je i Olimpijski muzej, koji je u granatiranju sa okolnih brda i planina u tada opkoljenom gradu,  27. aprila 1992. godine, zapaljen te je zgrada u potpunosti uništena. Ipak, skoro svi eksponati Zimskih olimpijskih igara, održanih 1984. godine, su sačuvani.   

"Negdje u martu 1992. godine vidio sam da je situacija veoma napeta. Kao direktor muzeja, osjećao sam veliku odgovornost spram onoga što imamo, između ostalog, 280 zlatnika numizmatičke vrijednosti. Nisam mogao spavati noću razmišljajući šta ako bude rat, šta sa eksponatima? Donio sam odluku da krečimo, renoviramo muzej. Sve eksponate iz galerije snijeli smo u podrum i ove značajnije eksponate stavili u metalne kase. To krečenje, zapravo, ta ideja o krečenju, spasila je muzej. Kada je granatiran, bio je skoro prazan. Jeste da smo uslijed granatiranja zgrade izgubili 8.000 slajdova  Olimpijade, koji su uništeni, kao i niz drugih stvari, ali one temeljne, osnove kolekcije, ostale su sačuvane“, rekao je Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja prisjećajući se dana kada je u Sarajevu pucano i na civilizacijske tekovine, na plemeniti olimpizam.    

Srećom, civilizacija i olimpijski duh su preživjeli i pobijedili u glavnom gradu BiH, a sačuvani olimpijski eksponati izloženi su u tzv. "privremeni muzej" u Olimpijskoj dvorani "Juan Antonio Samaranch – Zetra", koja je također obnovljena nakon što je u ratu uništena srpskim granatiranjem.

"Od 2004. godine, kada smo slavili 20 godina Olimpijade, u okviru Olimpijskog kompleksa Zetra i Olimpijskog komiteta BiH, muzej je otvoren za posjetioce, što je važno da bi živio i prenosi poruku. U isto vrijeme započeta je akcija da se rekontruiše Olimpijski muzej u Sarajevu u Vili Mandić na Mejtašu“, istakao je Numankadić.

Olimpijski muzej u Sarajevu i pored dvije faze obnove i danas izgleda sablasno, obrastao na pojedinim mjestima korovom, i na čijim zidovima i danas su postavljene table koje upozoravaju prolaznike na obrušavanje preostalih dijelova fasade.   

"Do sada su obavljene dvije faze zaštite muzeja. Koliko je to bio ogroman posao govori i 17 kamiona smeća, ruševnog  materijala iznesenog iz zgrade. Kuća je zaštićena osnovno iznutra. Stavljeni su prozori, vrata, krov, cementirano je osnovno. Projekt je radio naš ugledni arhitekta i akademik Ivan Štraus“, ispričao je Numankadić.

Sramota, žalost, tuga



Još prije tri godine počela je treća, posljednja faza obnove Olimpijskog muzeja, koja nije naišla na podršku države, te zbog nedostatka novca eksponati Zimskih olimpijskih igara 1984.  nisu se vratili svojoj nekada predivnoj kući koju je posjećivalo na hiljade građana i turista iz cijelog svijeta.

"Prije tri godine počeli smo akciju za završetak treće faze, što podrazumijeva obnovu enterijera i fasade. Naišli smo na razumijevanje samo nekih. Sramota je, žalost, tuga što opšte univerzalno dobro, po čemu se pamtimo u svijetu, tek nakon 22 godine završava proces rekonstrukcije i to ako budu stvoreni uslovi“, kazao je Numankadić.

U razgovoru sa novinarom Anadolu Agency, naglasio je da je Peter Sorensen, bivši specijalni predstavnik i šef delegacije Evropske unije (EU) u BiH, u tri navrata posjećivao Olimpijski muzej i prije odlaska iz olimpijskog grada „čvrsto obećao da će Evropska komisija donirati oko milion maraka kako bi završili posao, odnosno radovi na obnovi Olimpijskog muzeja u potpunosti bili okončani“.

"Bili bismo sretni da se obnova Olimpijskog muzeja završi do 2017. godine kada će Sarajevo organizovati Evropsku olimpijadu mladih (EYOF), te da tim povodom otvorimo Olimpijski muzej kao jedinu sportsku muzejsku instituciju u državi Bosni i Hercegovini", zaključio je Numankadić.   

Vila Madić služila i kao Konzulat SAD u SFRJ



Olimpijski muzej bio je ponos jednog od najljepših dijelova Sarajeva, u naselju Mejtaš, smješten u nacionalizovanoj Vili Mandić izgrađenoj 1903. godine u Petrakijinoj ulici, čiji je kompleks vila sagrađenih u austrougarskom periodu proglašen nacionalnim kulturnim spomenikom BiH.

Inače, nekada prekrasna vila, prije no što je 8. februara 1984. godine, na dan otvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara postala Olimpijski muzej, bila je sjedište brojnih važnih domaćih i inostranih institucija. U 60-im godinama prošlog stoljeća služila je i kao Konzulat Sjedinjenih Američkih Država u bivšoj SFR Jugoslaviji.  

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: