{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Oslobođenje" slavi 60. godišnjicu rada

1.9.2003. u 12:03
0
0
"Oslobođenje" slavi 60. godišnjicu rada
0
"Oslobođenje" slavi 60. godišnjicu rada
Prije 60 godina, tačnije 30. avgusta 1943. godine u Donjoj Trnovi kraj Bijeljine, štampan je prvi broj Oslobođenja.
"Šezdeset godina kasnije, danas kad Oslobođenje slavi svoj veliki jubilej, čistog obraza možemo reći - osvojili smo svoje ime. Ostali smo vjerni tradiciji. Naši su čitatelji u cijeloj Bosni i Hercegovini. Naša je novina simbol ove zemlje. Danas ćemo radost našeg jubileja podijeliti s prijateljima iz BiH, 2. oktobra bit će organizirana i međunarodna proslava. Rođendan je prilika i da zaželimo želju - Oslobođenje svim građanima Bosne i Hercegovine želi bolju budućnost." - riječi su ekipe koja stoji iza ovog, možemo slobodno reći, legendarnog bosanskohercegovačkog lista.
Ekipa sarajevo-x.com portala pridružuje se čestitkama Oslobođenju, a u nastavku prenosimo tekst Mirka Šagolja koji je ovim povodom izašao u listu:

Uvijek na pravoj strani

Vremena nisu za slavlje. Ali, jubilej kakav danas obiljezava list "Oslobodjenje" zasluzuje posebnu zdravicu. Samo cinjenica da je ovaj list stariji i od danasnje Bosne i Hercegovine i da je bio prethodnica njenom nastanku, dovoljno govori o znacaju i ulozi "Oslobodjenja" u novijoj povijesti BiH. Bez obzira na konacnu sudbinu i BiH kao ideje i samog Lista, a zajedno prozivljavaju teske trenutke, "Oslobodjenje" je definitivno nezaobilazna povijesna cinjenica i jedan od najpouzdanijih stubova bosanskohercegovacke drzavnosti i njenog identiteta. Osnovna karakteristika Lista jeste njegova dosljedna antifasisticka orijentacija i borba za identitet BiH kao drzavne zajednice ravnopravnih naroda i gradjana. I pokrenut je u presudnim trenucima borbe protiv okupatora i domacih i stranih fasista i nikada, ni za trenutak, u tome nije pokleknuo. Bosna i Hercegovina je i za vrijeme socijalistickog stasanja uvijek bila na meti onih koji ni 1943. godine nisu prihvatali sestu baklju i sesti narod kao ravnopravne politicke subjekte u zajednici jugoslavenskih republika i naroda. Glavna meta napada, iz istih razloga, bila je i nakon raspada SFRJ. Po karadjordjevskom sporazumu Milosevic-Tudjman trebalo je da bude podijeljena na srpski i hrvatski dio, a to je podrazumijevalo nestanak jednog naroda - bosnjackog - sa ovih prostora. "Oslobodjenje" je uvijek u takvim prilikama medju prvima izlazilo na mejdan i bilo jedan od najvaznijih oslonaca borbe za ravnopravnost. Uvijek je bilo na prvoj liniji i na pravoj strani. Tu je i stradalo. Nije "Oslobodjenje" bilo samo nezaobilazan politicki faktor u stvaranju bosanskohercegovackog drzavnog suvereniteta vec i izuzetno uspjesna poslovna novinsko-izdavacka i graficka kuca. Pod njenim krovom izlazilo je 21 izdanje za sve uzraste i ukuse, a NISRO "Oslobodjenje" je imalo i impozantnu izdavacku djelatnost. To je jedina izdavacka kuca koja je ikada objavila sabrana djela Miroslava Krleze u 50 tomova. Nikad niko vise to nece uraditi. "Oslobodjenje" je bilo i centar okupljanja najeminentnijih umjetnika i iz BiH i iz tadasnje Jugoslavije. Nagrade koje je ova kuca dodjeljivala za vrhunska dostignuca u knjizevnosti, likovnoj, filmskoj i pozorisnoj umjetnosti, za prirodnu i graditeljsku bastinu, za sport, "Zlatna znacka" za spoljnu saradnju - uzivale su najvisi ugled. Nazalost, od takve jedne kuce ostao je danas samo skromni list "Oslobodjenje". Raspad mocne kuce poceo je odvajanjem svih tadasnjih osnovnih organizacija udruzenog rada od "Oslobodjenja" i prerastanjem u samostalna poduzeca. To je bila volja nekoliko direktora kojima su bili istekli svi mandati - da bi i dalje mogli ostati na tim duznostima - i tadasnjeg generalnog direktora "Oslobodjenja" Ljubise Jaksica, koji je po isteku mandata na raspadu "Oslobodjenja" zelio ostvariti neke svoje osobne ciljeve i interese. Uslijedila je, zatim, agresija na BiH i unistila najljepsu novogradnju u BiH. I pored toga, list "Oslobodjenje" je u toku agresije na BiH postigao nemoguce i dobio sve najuglednije svjetske nagrade u oblasti novinarstva. Ali, njegovo rukovodstvo se poslije rata nije snaslo. List je gubio citaoce i stvarao dugove. Uz to, SDA je "stvorila bubu koja ce pojesti "Oslobodjenje". Jedan od tadasnjih bliskih Izetbegovicevih ljudi tvrdi da je upravo tako Timur Numic rekao kada je odluceno da se pokrene "Avaz". A "Avaz" to dosljedno cini. Sad smo tu gdje smo. Imamo ime i tradiciju. Ali, od imena i tradicije se ne moze zivjeti. "Oslobodjenje" je prepusteno samo sebi. Ni od drzave BiH ne samo da ne dobija nista vec od nje ne moze da naplati ni svoja potrazivanja. Ni Alijansa dok je bila na vlasti, nista mu pomoci nije htjela, ni marku duga nije vratila. A "Avazu" oprosti ogromnu utaju poreza. Kad sam Aliji Izetbegovicu jednom prilikom, kao glavni urednik, rekao da je "Oslobodjenje" u krizi i da mu prijeti stecaj, njegov komentar je bio: "Ne mogu zamisliti BiH bez "Oslobodjenja". Ako bi se ugasilo "Oslobodjenje", bio bi to pocetak gasenja Bosne kao ideje." I na licu mjesta je naredio da se "Oslobodjenju" pomogne. Nadam se da ce se gospodin Izetbegovic, koji svojim nespornim autoritetom moze zaustaviti agresiju na "Oslobodjenje", ovim povodom prisjetiti tog razgovora.

Mirko SAGOLJ

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: