Drinske mučenice
42

Gradnjom objekata na temeljima samostana "Marijin dom" na Palama zataškava se zločin

E. A.
Foto: E.A./Klix.ba
Na temeljima samostana "Marijin don" na Kalovitim brdima kod Pala, koji su osnovale redovnice Družbe Kćeri ljubavi božje, grade se objekti, upozoravaju iz Župnog ureda "Sveti Dominik" u Goraždu.

Ističu kako se na ovaj način želi prikriti historija i zataškati počinjeni zločin iz Drugog svjetskog rata nad časnim sestrama koje širom svijeta poznaju kao Drinske mučenice.

Naime, početkom Drugog svjetskog rata u decembru 1941. godine četnici Draže Mihailovića u samostanu "Marijin dom" na Palama zarobili su sestre Berchmanu Leidenix iz Austrije, Julu Ivanišević iz Hrvatske, Krizinu Bojnc i Antoniju Fabjan iz Slovenije te Hrvaticu mađarskog porijekla Mariju Bernadeta Banju, a samostan opljačkali i zapalili.

Na putu do Goražda, po velikoj hladnoći, najstarija među njima, 76-godišnja sestra Berchmana nije izdržala, a sestre Jula, Krizina, Antonija i Marija zatvorene su u tadašnju kasarnu u Goraždu, a današnju osnovnu školu. Tokom noći četnici su provalili u njihovu prostoriju s namjerom da ih zlostavljaju, a birajući između smrti i časti, časne sestre skočile su sa sprata ovog objekta.

Polomljene, četnici su ih usmrtili noževima, a njihova tijela bacili u Drinu. Vatikan ih je proglasio blaženim, a slavi ih Katolička crkva u cijelom svijetu, dok katolički hodočasnici ovim povodom posjećuju Goražde kako bi na mjestu njihovog stradanja uputili molitvu.

"Ovo je sramotno prekrivanje krvavih tragova. Neviđena otimačina u 21. stoljeću. Gradnjom na mjestu gdje je bio samostan Marijin dom prikriva se povijest i želi zataškati počinjeni zločin u Drugom svjetskom ratu nad časnim sestrama koje su ubili. Malo je to bilo, sad brišu svaki trag o samostanu koji je bio upravo na ovom mjestu. Nakon rata komunističke vlasti su nacionalizirale i otele njihov posjed. Na tom mjestu su sagradili bungalove koji su posljednjih godina bili u ruševnom i devastiranom stanju. Vjerovatno je općina smišljeno prodala njihovu zemlju nekom privatniku koji sada gradi. Muka mi je od svega ovoga i žalostan sam na sve što se čini. Ne može se graditi na otetom mjestu odakle je započela krvava kalvarija nedužnih sestara. Ovo je u nebo vapijući grijeh. Ako se ovo ne zaustavi, tu ne može biti blagoslova već samo prokletstvo i nesreća u budućnosti", ističe don Josip Tadić, goraždanski župnik.