Transparency International BiH
0

Amnestija za sukob interesa u RS-u

FENA
Milorad Dodik
Milorad Dodik
Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) smatra da je presuda Vrhovnog suda RS-a u slučaju Milorada Dodika potvrdila postojanje pravne praznine koja omogućava imunitet za slučajeve sukoba interesa u RS-u u periodu prije donošenja entitetskog zakona.

Iz ove nevladine organizacije navode da je Vrhovni sud RS-a donio presudu na osnovu zahtjeva TIBiH-a za vanrednim preispitivanjem presude Okružnog suda u kojoj se navodi da Milorad Dodik nije bio u sukobu interesa u situaciji kada je 2008. njegov sin dobio kredit od Investiciono-razvojne banke RS-a iako je Dodik u isto vrijeme bio u Kreditnom odboru koji je odobrio spomenuti kredit.

“Vrhovni sud je, nažalost, potvrdio presudu Okružnog suda, navodeći da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou Republike Srpske donesen nakon spornog kredita, te da se nije mogao primjenjivati u datom slučaju”, stoji u saopćenju TIBiH-a.

S druge strane, Zakon o sukobu interesa na nivou BiH jasno nalaže da će se on primjenjivati i na entitetskom nivou dok i entiteti ne usvoje svoje zakone, međutim u presudi Vrhovnog suda se navodi da se ni državni zakon nije mogao primjenjivati u ovom slučaju jer ne navodi eksplicitno predsjednika Vlade RS-a ni druge funkcionere na entitetskom nivou među onima na koje se zakon primjenjuje.

“Na ovaj način, Vrhovni sud je i sam potvrdio postojanje pravne praznine, čime se praktično svi slučajevi sukoba interesa u periodu prije donošenja Zakona RS-a amnestiraju, te se ponovo državni zakon relativizira i ignoriše”, upozorava TIBiH i dodaje da se, prema presudi Vrhovnog suda RS-a, čini da sukob interesa u RS-u nije ni postojao prije usvajanja entitetskog zakona, čime se postavlja pitanje šta je sa slučajevima iz RS-a koje je Centralna izborna komisija BiH utvrdila, kao nadležna u periodu prije ustpostavljanja komisije na nivou RS-a.

Ova presuda dodatno potvrđuje neophodnost što hitnije, kako se navodi, izmjene zakonskog okvira koji regulira pitanje sukoba interesa u RS-u, a Vrhovni sud je praktično postojanje sukoba interesa sveo na teorijsku mogućnost, za koju je u praksi gotovo potpuno nemoguće ispuniti uvjete.

TIBiH ponovo upozorava na to da ovakav odnos prema zakonima potpuno obesmišljava institut sukoba interesa i praktično onemogućava njegovu prevenciju, te apeluje na institucije da pokrenu inicijative za usklađivanje zakonskog okvira koji uređuje sukob interesa na svim nivoima vlasti u BiH.