Marko Šelić Marčelo: Strah od bolesti mogao bi biti smijenjen bijesom zbog besparice

"Nakon pet godina ponovo sam dobio priliku da zakoračim u svijet teatra, prethodna dva mjeseca danonoćno smo pripremali Šekspirovu 'Buru' u režiji Kokana Mladenovića. U odnosu na naša ranija iskustva s pozorištem, ovo je bio višestruko veći izazov. Osim što smo nas troje uradili songove (Rade muziku, Nena melodijske linije i aranžmane vokala, a ja tekstove) i što je Rade autor kompletne muzike i zvučnih efekata, ovog puta smo i bukvalno dio predstave, sve troje smo na pozornici, songovi idu uživo i to iz lika, iz Arijela, čija je uloga otud povjerena meni", otkriva nam Marčelo.

S obzirom na to da nije glumac, ovo je za njega, priznaje nam, bilo veoma zahtjevno iskustvo.

"Savladali smo ga zahvaljujući svesrdnoj pomoći divnog glumačkog ansambla i tima predstave, svi zajedno, učinili su da se osjećamo kao dobrodošlo pojačanje na terenu koji, doduše, ima veze s našim, ali suštinski nije naš. Kokanove zanimljive intervencije donose pred publiku jednu novu, drugačiju 'Buru', ostrvo koje je poprište radnje funkcioniše kao metafora za naše krajeve, gdje se, nažalost, pelcer nacionalizma kalemi na nove generacije kao da nam je svima skupa ikad dobra donio", pojašanjava Marčelo.

Otkriva nam detalje predstave "Bura"...

Veliki broj ljudi posljedice osjeća već ove godine

"Mudrost i praštanje, kao Šekspirova poenta komada, otud se ukazuju kao tačka do koje kao društva ni približno nismo stigli, dok tonovi mržnje i osvete, u originalu prigušeni, ovdje postaju dominantni. Što ne znači da nismo ponudli kontratežu. Jedna od glavnih izmjena jeste sam lik Arijela. On u našoj verziji nije natprirodno biće, moćni ostrvski duh u službi Prospera, već duh mrtve osobe, čovjeka koji je izgubio glavu baš zato što je pokušao da stane na put mržnji. Čitava predstava tako postaje njegovo sjećanje na sopstvenu smrt i njene razloge, ta duša sada još jedino može publici da povjeri svoju priču, u nadi da će je zapamtiti i da je neće ponoviti", poručuje Marčelo.

Komentarisao je naš sagovornik i izjavu pojedinih ljudi na vlasti da bi građani tek naredne godine mogli osjetiti krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

"To je tema za stručnjake, ali da, djeluje da je tako. Ono što i mi kao laici možemo da opazimo jeste da veliki broj ljudi posljedice osjeća već ove godine. No, dok pandemija traje, zdravlje je u prvom planu, naravno. Kad pandemija prođe, masovni strah od bolesti mogao bi biti smijenjen masovnim bijesom zbog besparice", smatra srbijanski umjetnik.

Jednom prilikom je za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića izjavio da to što nosi naočale ne znači da je Superman. Pitali smo ga misli li i danas isto.

"Nipošto ne želim da zvučim grubo, ali mislim da zaista i kod nas i kod vas svi znamo ko je čovjek o kojem me pitate. Može biti da neki teže prepoznaju ratnog huškača i sijača svakovrsne mržnje otkad se silno promijenio (razlika: sada ima naočale), ali to ne znači da je manje nesnosno da se pravimo kako se 2020. godine o njemu može govoriti kroz prizmu 'šta mu, eto, ti zamjeraš'. Kao da se jučer pojavio i kao da nismo baš sigurni šta je objektivno sporno s mlađim i višestruko podmuklijim Šešeljem 2.0, kao da je štetočinstvo ljudi poput dotičnog tako sićušno da nije pitanje šta je tu realni udes cijelog društva", poručuje Marčelo.

Objasnio je to na mnogo jednostavniji način.

"Ko zna šta je sporno, zna. Ko ne zna, neće se opasuljiti iz tog transa čitajući moj odgovor. Kao građanin Srbije, ne navijam nikad da se bilo koji režim svrgava na ulici, ali više se, nažalost, ne nadam da će se priča s ovim režimom završiti ikako drugačije, jer nije ni prije dvadeset godina. To su isti ti ljudi", smatra Marčelo.

U teškim trenucima smiraj pronalazim s bližnjima

Otkako je počela pandemija koronavirusa, tako je krenula i utrka za što efikasnijom vakcinom u kojoj jedni vide spas, a drugi se pak ne bi vakcinisali. Šelić je također jedan od onih koji, kako kaže, ne bi primio svačiju vakcinu.

"Vjerujem da će većina ljudi o tome i odlučivati na osnovu toga koliko vjeruju zdravstvu zemlje iz koje konkretna vakcina dolazi. Ali, koliko vjeruje u smislu pouzdanosti, ne u smislu čipovanja i ostalih teorija zavjere. To mi je mučno za slušanje, sve te priče kako je neko uložio silan novac da nas porobi, da od nas napravi poslušne zombije bez volje. Stvarno?", govori Marčelo.

Pita se kako bi izgledao taj zombijski život-neživot, kako bi izgledalo biti porobljen...

"Da li bi možda ljudi radili za 300 eura mjesečno i bili spremni na svako poniženje zbog te plate, da li bi imali vlast nesmjenjivu na izborima, da li bi savili šipke i ćutali na strašne društvene nepravde, da li bi pristali na očajno domaće zdravstvo kao na nešto što, eto, tako mora. Također, da li bi ljudi pristali na sudstvo koje postoji tek radi reda, da li bi pristali da im najpopularnije medijske ličnosti budu kriminalci i prostitutke i da se taj program emituje po cijeli dan, da li bi, ne pisnuvši, pristali da im živote kroje najnepismenije bahate bitange, dok oni liječe djecu porukama? Vidite, izgleda da te teorije prije služe da opravdamo pred ogledalom šta smo već postali, nego da upozore šta ćemo postati. Zato mi je od takvih teza jedino odvratnija fanatična strast s kojom se razglašavaju", zaključuje Marčelo.

Dok ovaj vrlo otvoren i iskren intervju privodimo kraju, Marčelo nam kaže da u ovim teškim i izazovnim vremenima smiraj pronalazi sa svojom porodicom, ali da su mu čitanje i pisanje veoma dobar "ispušni ventil".

"Ekipa i ja radimo na novom albumu koji je najavljen singlom 'Udahni' krajem februara. Bit će tu i još jedan mini album za ljubitelje starijeg zvuka, kao i muzika iz predstave 'Bura' i Radetov novi kompozitorski album '12 Rooms'", kaže Marčelo.

Osim toga, radi i na novom romanu te je i dalje urednik svih izdanja Dilana Doga u kući Veseli četvrtak, kao i prethodnih 12 godina.

"Kombinacija predanog rada i lijepo provedenih slobodnih trenutaka recept je koji meni važi i s koronom i bez nje, jer koliko god zvučalo kao otrcana fraza, sada jeste najvažnije ne klonuti duhom. Psihičke posljedice svega ovoga treba da nas brinu čak i više nego finansijske, jer su vrlo usko povezane", potcrtava Marčelo.