{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Sarajevu se otvara Muzej ratnog djetinjstva koji će čuvati ratne predmete, dnevnike, sjećanja...

8.9.2015. u 14:15
809
171
U Sarajevu se otvara Muzej ratnog djetinjstva koji će čuvati ratne predmete, dnevnike, sjećanja...
809
Muzej ratnog djetinjstva bit će otvoren u maju 2016. godine u Sarajevu. U pitanju je nastavak projekta u okviru kojeg je 2013. godine objavljena knjiga "Djetinjstvo u ratu".
Inicijator osnivanja Muzeja ratnog Sarajeva je udruženje Urban, te njegov osnivač Jasminko Halilović, koji je još 2010. godine pokrenuo projekat Djetinjstvo u ratu. Istoimena knjiga koja donosi lična iskustva i ispovijesti ljudi koji su odrasli u ratu je objavljena 2013. godine, a Muzej ratnog djetinjstva je nastavak tog projekta.

"Tokom rada na knjizi upoznao sam mnogo ljudi koji su svoje djetinjstvo proveli u ratu i kojima je značilo da ispričaju to što su preživjeli, a dosad za to nisu imali prilike. Ljudi su mi donosili najnevjerovatnije stvari koje stoje u njihovim podrumima ili ispod kreveta i tada se u mojoj glavi rodila ideja da se jednog dana to negdje sačuva", ispričao je Jasminko Halilović.

Kolekciju Muzeja ratnog djetinjstva formirat će udruženje Urban, dok će njegova izgradnja biti finansirana prvenstveno privatnim investicijama. Ovaj će muzej biti potpuno samoodrživa institucija, te će zapošljavati desetak mladih ljudi.

Muzej u centru grada na površini od 300 do 400 kvadratnih metara



Ovim projektom se, prvi put nakon dvadeset godina, sistemski pristupa istraživanju života djece i mladih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Stvaranje muzejske kolekcije počelo je u maju 2015. godine, a prikupljeno je već nekoliko hiljada predmeta, fotografija, dokumenata, pisama i drugih uspomena.

Muzej će se nalaziti u užem centru Sarajeva (trenutno je u opticaju nekoliko lokacija) na nekih 300-400 kvadratnih metara, sadržat će i arhiv audio i videosvjedočenja, kao i zbirku fotografija, pisama i sveski/ratnih dnevnika. U dokumentacionom centru će se kontinuirano dokumentovati iskustvo odrastanja u ratu, dok će u istraživačkom centru svi prikupljeni materijali biti dostupni naučnicima i svima zainteresiranima.

"Misija Muzeja ratnog djetinjstva je kontinuirano i po najvišim standardima dokumentovati i digitalizirati materijale koji se odnose na iskustvo odrastanja u ratu, te učiniti ih što dostupnijim kroz različite medije. Vizija ovog muzeja je na individualnom nivou pomoći prevazilaženje traume, a na kolektivnom međusobno razumijevanje s ciljem generalno društvenog napretka", pojasnio je Halilović, kazavši kako im je cilj da za deset godina ovo postane najveći svjetski arhiv o ovoj temi.

Za Guinnessa: Vlasnik najveće kolekcije ratnih ambalaža



Jedan od učesnika projekta Muzeja ratnog djetinjstva je Filip Andronik, strip crtač i stand up komičar iz Sarajeva, koji je kao dječak tokom rata sakupljao ambalažu humanitarne pomoći od hrane i drugih kućanskih potrepština. Ta je kolekcija narasla na oko četiri hiljade predmeta, a Andronik je s njom 1996. godine ušao u Guinnesovu knjigu rekorda kao vlasnik najveće kolekcije takve vrste u svijetu.

"Ova je kolekcija važna kao historijski dokument kako bi se prikazalo šta smo mi to sve konzumirali u tom periodu ratnog odrastanja. Kolekcija već dugi niz godina stoji na mom tavanu, čekajući trenutak da se pokaže širokoj javnosti i posluži kao pokazatelj naše stvarnosti u ratu", kaže Filip Andronik.

Dodaje kako je želio sačuvati uspomenu na pojavu koja je u Jugoslaviji bila sasvim nova - humanitarna pomoć.

"Tada smo se svi tome smijali misleći - ma daj, u ponedjeljak je sve po starom - i baš zbog toga sam sačuvao prvu konzervu. No, ta krizna situacija nije prestala u ponedjeljak, uslijedile su nove konzerve i uskoro smo konzumirali stvari koje nikada prije nisu postojale u Jugoslaviji. Mi smo u Sarajevu podigli i spomenik Ikaru, a malo ko se sjeća da su postojale tri različite vrste konzervi. Zbog takvih detalja sakupljanje se pokazalo dobrim načinom očuvanja sjećanja na to vrijeme", kaže Andronik.

I vi možete učestvovati!



Svi koji su zainteresirani da učestvuju u stvaranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva mogu se uključiti putem stranice Djetinjstvouratu.com.

Osim prilike da "umuzejite" svoje uspomene, imat ćete mogućnost i da doprinesete istraživanju iskustva odrastanja u ratu popunjavajući nekoliko upitnika, te snimajući svoju priču za videoarhiv ovog Muzeja. Dakle, pored kolekcije predmeta i drugih uspomena, Muzej će dokumentovati i lične priče ljudi koji su odrastali tokom rata.

Tim Muzeja ratnog djetinjstva čine antropolozi, psiholozi, historičari, stručnjaci za prava djece, prevodioci, dizajneri, ali i niz konsultanata iz raznih oblasti poput društvenog poduzetništva i kulturnog menadžmenta.

Voditeljica istraživanja Selma Tanović pojašnjava kako kroz učešće u Muzeju ratnog djetinjstva danas odrasli ljudi i funkcionalni članovi društva govore o načinu na koji je ovo iskustvo oblikovalo njih kao ličnosti, na odabir karijere ili način na koji se povezuju s drugim ljudima.

"Odrastanje u ratu ima dalekosežne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje preživjelih i nerijetko se prenosi na potomstvo u vidu transgeneracijske traume. Unatoč dehumanizirajućim uslovima i stravičnim događajima s kojima se djeca suočavaju u najvećem broju slučajeva uspijevaju da zadrže svoju razigranost, pokušavajući imaginacijom i kreativnošću nadomjestiti sva oštećenja i nepravilnosti u svijetu koji ih okružuje. Kroz naraciju sjećanja o ratnim događajima, jedino se može obuhvatiti sva kompleksnost i slojevitost ovog proživljenog iskustva i to je ono što je nama vrlo važno", pojasnila je Selma Tanović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: