vehabijo glupa, samo dokazujes kako si mutav Ljiljani se u europskoj plemićkoj heraldistici javljaju 1211. godine na pečatu francuskog princa Luja, kasnije poznatog kao kralj Luj VIII. Sin pomenutog kralja Karlo I. Anžuvinac osnivač je dinastije Anžuvinaca , čiji su potomci uz blagoslov rimskih papa vladali diljem katoličke Europe, pa tako i ovim našim prostorima u vidu hrvatsko-ugarskih kraljeva Karla Martela i njegovog sina Karla I Roberta Godine 1376 francuski kralj Karlo V uveo je novi grb sa tri zlatna ljiljana na plavom štitu, što je simboliziralo Presveto Trojstvo, a često se drži i marijanskim znakom. Na prostoru Bosne prvi poznati vladar koji je imao tri ljiljana u grbu bio je Hrvoje Vukčić Hrvatinić iz okoline Jajca, veliki vojvoda Bosne, Splita, te ban Dalmacije i Hrvatske. Grb obitelji Hrvatinić sastojao se od crvenoga polja na kojemu je koso udesno bila zlatna greda s tri srebrna ljiljana, a njoj sa svake strane po jedan srebrni križ. Iznad grba bila je kaciga sa zlatnom krunom nad kojom oklopljena ruka drži zaltni mač. Desno su bila dva lebdeća crvena križa, a lijevo tri lebdeća zlatna ljiljana. Od 13., pa sve do sredine 15. stoljeća ljiljane u svom grbu je nosila poznata vladarska obitelj Kotromanića, Grb te obitelji, napose Tvrtka I. Kotromanića, sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom. Kruna je obično sastavljena od stiliziranih ljiljana. Ljiljani kao oznaka vladajuće kaste u Bosni nestaju padom Bosne pod osmanlijsku vlast.