Predstavnici američke administracije u više su navrata istakli da je svrha skupa, na kome učestvuje 47 delegacija, da ohrabri države da prihvate odgovornost i preuzmu praktične korake da bi smanjile vjerovatnoću da se teroristi domognu nuklearnog materijala i proizvedu atomsko oružje.
Na samit, koji traje dva dana, pozvani su šefovi država ili vlada Alžira, Argentine, Jermenije, Australije, Belgije, Brazila, Kanade, Čilea, Kine, Češke, Egipta, Finske, Francuske, Gruzije, Njemačke, Indije, Indonezije, Izraela, Japana, Jordana, Kazahstana, Malezije, Meksika, Maroka, Holandije, Novog Zelanda, Nigerije, Norveške, Pakistana, Filipina, Poljske, Južne Koreje, Rusije, Saudijske Arabije, Singapura, Švajcarske, Južne Afrike, Španije, Švedske,Tajlanda, Turske, Ujedinjeniih Arapskih Emirata, Velike Britanije, Ukrajine i Vijetnama.
Samit je bio ideja predsjednika Baracka Obame, koji je postavio cilj da se za četiri godine osiguraju svi potencijalno nesigurni nuklearni materijali. SAD očekuju da će učesnici samita usvojiti taj pristup.
Pošto glavna odgovornost za sigurnost nuklearnih materijala leži na državama, SAD očekuju od učesnika samita da kažu koje mjere poduzimaju radi adekvatnog osiguranja materijala koji posjeduju i na koji način su regulisale kontrolu da bi spriječile krađu i tranzit, odnosno krijumčarenje nuklearnog materijala preko svoje teritorije.
Dosta tog materijala nalazi se u rukama privatnih kompanija, pa je državna regulacija veoma važna, kao i zakonske mjere protiv onih koji bi kršili propise.
U ponedjeljak, prvog dana samita, šefovima delegacija Obama će poželjeti dobrodošlicu i ugostiti ih na radnoj večeri.
Zemlje učesnice samita predstavljene su, osim njih desetak, na nivou šefova država ili vlada. Pored njih, skupu će prisustvovati generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon, predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiiju (IAEA) Yukiya Amano - znači ukupno 50 delegacija.
Glavni dio skupa bit će u utorak, kada se održavaju plenarne sjednice kojima će predsjedavati Obama.
Njegova administracija očekuje da neke zemlje već na jutarnjoj sjednici objave koje će korake poduzeti da bi, ili uklonile nuklearni materijal sa svoje teritorije, ili ga bolje zaštitile i minimizirale njegovu upotrebu u civilnom sektoru.
Tokom ručka i na popodnevnoj sjednici, razgovarat će se o jačanju uloge IAEA-a u ovoj oblasti, kao i o međunardnim mjerama kojima zemlje mogu da ojačaju sistem nuklearne sigurnosti.
To se odnosi na dvije međunarodne konvencije - Konvenciju o zaštiti nuklearnih materijala, na čijem provođenju će se insistirati, kao i Konvenciju o suzbijanju akata nuklearnog terorizma iz 2005. godine, koja još nije stupila na snagu, jer još neke zemlje treba da je ratifikuju.
Na kraju samita trebalo bi da bude usvojeno zajedničko saopćenje, u kome će učesnici potvrditi da nuklearni terorizam predstavlja ozbiljnu prijetnju, pružiti podršku Obaminim naporima za osiguranje svih tih materijala u naredne četiri godine i okvirno se obavezati na korake koje vlade mogu da preduzmu na nacionalnom i međunarodnom planu kako bi ojačale nuklearnu sigurnost i spriječile teroriste da dođu do materijala za atomsko oružje.
U Washingtonu ističu kako ne žele da samit bude zamjena za druge međunarodne skupove koji će se baviti širim pitanjima kontrole i sprječavanja širenja nuklearnog naoružanja, kao i miroljubivog korištenja atomske energije, oko kojih inače ima dosta neslaganja.
U bilteralnim susretima, međutim, ne samo Obame, već i drugih učesnika i članova delegacija, očekuje se da budu razmotrena i druga pitanja, pa i ona kontroverznija, prenose agencije.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
