Trump ne zna gubiti ili kako Amerika može postati autoritativna banana republika
Sve glasniji povici na svojevrsnu mobilizaciju lijevog glasačkog tijela proporcionalni su sve glasnijom mantrom aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trumpa koju smo do sada mogli čuti samo od vođa zemalja u razvoju ili lidera kvazidemokratija.
Naime, Trump je u više navrata, bez izvijanja ili dlake na jeziku, doveo u pitanje rezultate izbora, a CNN je zabilježio gotovo svaki takav istup.
Izbori će imati svoj specifični tok i karakter koji Trump dovodi u pitanje.
Glasanje poštom
Predstojeći predsjednički izbori u mnogome će zavisiti od glasanja poštom, a krivac tome je pandemija koronavirusa. Ipak, nisu oba tabora jednako raspoložena za glasanje na ovaj način.
Prema anketi Associated Pressa, 39 posto građana će vjerovatno glasati u odsustvu, odnosno putem pošte. Preciznije, 43 posto desno orijentisanih glasača, odnosno onih koji favoriziraju Donalda Trumpa, glasat će na taj način, a to će uradti i 53 posto glasača koji favoriziraju bivšeg potpredsjednika Josepha Bidena.
Sada Trumpova nenaklonost glasanju poštom postaje jasnija - većina onih koji fizički neće izaći na biračka mjesta, nego će svoju dužnost obaviti popunjavanjem listića u kući, podržavaju njegovog protivnika.
"Bit će to najveća prevara koju ste ikada vidjeli", rekao je Trump tokom debate s Bidenom.
Poštu je problematizirao i profesor Lawrence R. Douglas u knjizi "Will He Go?: Trump and the Looming Electoral Meltdown in 2020" koji kaže da će Trump, ukoliko izgubi, uraditi sve što je u njegovoj moći da obezvrijedi rezultate.
Sjetimo se sada predsjedničkih izbora 2016. godine, kada je Trump odnio pobjedu nad Hillary Clinton. Tadašnji kandidat Republikanske partije u više je navrata jasno davao do znanja kako ne vjeruje u izborni sistem i da će, u slučaju pobjede Clinton, rezultati biti bazirani na "lažnim glasovima".
Trump, dakle, poteže slično oružje, ali usmjereno ovoga puta na sektor izbornog procesa koji će zbog sticaja okolnosti biti iskorišten kao nikada prije u historiji SAD-a.
Bitno je reći kako, slično tvrdnji iz 2016. godine, ni Trumpova tvrdnja o namještenom sistemu glasanja poštom do sada nije dokazana, prenio je Associated Press.
Trumpu, koji je ljubitelj desno orijentisanih TV kanala, teorija zavjera i neprovjerenih činjenica, dokazi igraju vrlo malu ulogu, što se pokazalo nebrojeno puta u protekle četiri godine. Zato, bez obzira na realno stanje stvari, Trump će ostati privržen svojoj priči.
Iz svega slijedi jedan od vrlo mogućih scenarija - ukoliko Joe Biden pobijedi, Trump bi mogao da odbaci rezultate i kroz zakonske rupe ostane na vlasti do daljnjeg.
Ako se pitate kako je to moguće u "najdemokratskijoj zemlji svijeta", odgovor leži u činjenici da američka demokratija ima teške mane, a koje Trump može zloupotrijebiti.
Problem utjecaja na elektorat
Kratko i pojednostavljeno, predsjednik se ne bira direktnim glasanjem jer izborni sistem u SAD-u pretpostavlja "posrednika" između građana i pozicije koja se bira. Posrednik je elektorat kojeg čini 538 članova. Na osnovu rezultata direktnih demokratskih izbora u pojedinačnim saveznim državama članovi elektorata (razvrstani po državama) se potom svrstavaju na jednu ili drugu stranu - u ovom slučaju na Trumpovu ili Bidenovu. Ko osigura 270 članova, on postaje predsjednik SAD-a.
Nesavršeni omjer između broja članova elektorata i broja stanovnika saveznih država (prema kojem se određuje pojedinačni broj po državama) osigurava mogućnost da predsjednički kandidat sa najvećim brojem glasova u cijeloj zemlji ne osvoji izbore, a to se desilo nekoliko puta u posljednjih 20 godina, uključujući i posljednje izbore.
Ipak, ono što zabrinjava jeste Trumpova naklonost iskorištavanja već spomenutih rupa u zakonu. Naime, članovi elektorata bi po pravilu trebali da predstavljaju kandidata koji je odnio pobjedu u datoj saveznoj državi. "Trebao" jer ne postoji federalni zakon koji ga na to obavezuje, a savezne države su podijeljene po pitanju osiguravanja izbornog pravila - neke to uopće ne čine, a neke su se ogradile kažnjavanjem članova elektorata koji ne poštuju volju većine.
Dakle, ukoliko bi Trump prešao sa riječi na djela, sve što treba jeste da pokaže nepovjerenje u ishod glasanja u nekoj od država u kojoj je pritisak na elektorat teoretski lak zadatak.
Blue Shift
tJoš jedan problem proističe iz glasanja poštom, a to je da rezultati izbora vjerovatno neće biti poznati istoga dana glasanja. Razlog je prosta činjenica da će zbog velikog broja pisama sa glasačkim listićima prebrojavanje biti otežano.
Stručnjaci predviđaju da će zbog toga, umjesto dosadašnje "izborne noći", TV stanice događaj pretvoriti u "izbornu sedmicu", piše The Atlantic.
Zbog velikog broja Bidenovih glasača, čiji će listići biti prebrojani dan ili sedmicu nakon 3. novembra, mogli bismo vidjeti fenomen koji se zove Blue Shift ili plavi pomak. On se ogleda u sljedećem scenariju: Nakon brojanja klasičnih glasova broj Trumpovih članova elektorata preći će 270 čime bi u normalnim okolnostima značilo pobjedu. Međutim, naknadno brojanje glasova poslanih poštom preokrenut će privrženost elektorata i Biden odnosi pobjedu.
Ime "plavi pomak" odnosi se na plavu boju koja tradicionalno predstavlja Demokratsku partiju, dok crvena predstavlja Republikance.
Pored uzbuđenja i neuzvjesnosti, Trump bi mogao napraviti problem, a sve što mu je potrebno jeste proglasiti pobjedu prve noći bez obzira na činjenicu da milioni glasova koji mogu učiniti prevagu nisu prebrojani.
Hillary Clinton je na ovu mogućnost upozorila još u augustu nakon čega je savjetovala Bidena da ne nasjedne na provokaciju i ne prizna poraz.
Šta možemo očekivati?
Prilikom debate između potpredsjedničkih kandidata Mikea Pancea i Kamale Harris, voditeljica je pitala Trumpovog potpredsjednika je pitala sljedeće:
"Ako Biden bude proglašen pobjednikom, a Trump odbije mirni transfer vlasti, šta će biti vaša uloga i šta ćete učiniti?"
Tradicionalista Pence je odbio da odgovori na direktno pitanje i umjesto toga svoje dvije minute iskoristio za najavu pobjede Donalda Trumpa. Dakle, nije samo Trump samu demokratiju stavio pod upitnik, nego to vrlo vješto čini i njegov zamjenik. Time raste bojazan da Republikanska podrška za takav potez nije beznačajna.
Šta bi se moglo desiti ukoliko Trump zaista odbije da izađe iz Bijele kuće? Bidenov odgovor prije nekoliko mjeseci u obzir je uzeo vojsku koja bi, prema njegovom mišljenju, trebala "ispratiti predsjednika kući".
Biden ovdje griješi jer po Ustavu SAD-a, samo predsjednikova Tajna služba može "izbaciti" neposlušnog prethodnika iz Bijele kuće, što tvrdi vojni ekspert Kori Schake.
Ustav SAD-a nalaže da mandat predsjednika prestaje 20. januara i da neko mora popuniti njegovo mjesto - novi čovjek (Joe Biden), stari predsjednik ukoliko je ponovo izabran (Donald Trump) ili predsjedavajući Predstavničkog doma (Nancy Pelosi).
Ovdje ponovo dolazimo do elektorata koji se zvanično "prebrojava" u Kongresu. Ukoliko Trump i Republikanci odluče izazvati sistem, upravo ovdje može doći do problema i blokade. U tom slučaju, nastupa Pelosi koja bi trebala zamijeniti Trumpa do konačne ovjere izbora.
Ali i tada Trumpova struja može osporiti imenovanje njima mrske Demokratkinje prosto se pozivajući na samoproglašenu pobjedu. Ustvari, isto mogu učiniti i Demokrate pozivajući se na pobjedu Bidena.
Najcrnji scenarij uključuje zloupotrebu nemira na ulicama, sličnih onima kada je ubijen George Floyd, samo što ovoga puta žrtva neće biti Afroamerikanac nego američka demokratija.
Ipak, na kraju krajeva, ono u čemu se slažu svi analitičari, bez obzira koji scenario se odvije, jeste da ćemo 3. novembra gledati jedinstvene izbore u historiji SAD-a sa najneizvjesnijim ishodom do sada.
