Preminuo najpoznatiji norveški špijun, njegov slučaj obilježio je Hladni rat SSSR-a i SAD-a
Treholt je svoju karijeru započeo kao novinar, a kasnije su njegov talenat zapazili i političari, tačnije Jens Evensen, nekada glavna ličnost norveške diplomatije. Krajem sedamdesetih, tačnije od 1976. do 1978. godine Treholt je bio državni sekretar.
Već u tom periodu, pojavile su se tvrdnje da je Treholt pomogao Sovjetskom Savezu tokom određenih pregovora s Norveškom koji su bili aktuelni u tom periodu.
Nakon što je dao ostavku na mjesto državnog sekretara, Treholt je od 1979. do 1982. godine radio kao diplomata u norveškoj delegaciji u New Yorku. Upravo u tom periodu počinje da se komplikuje njegov do tada relativno miran život.
Preko puta stana u kojem je živio uselili su se agenti FBI-a koji su pratili njegove kretanje zbog sumnji da održava kontakte sa zvaničnicima sovjetskog KGB-a.
Prilikom povratka u Norvešku, na aerodromu u Oslu 20. januara 1984. godine Treholt je uhapšen pod sumnjom da je sarađivao sa Sovjetima. Kasnije, tokom suđenja, ispostavilo se da je u tom periodu Treholt trebao otputovati u Beč gdje je planirao sastanak sa sovjetskim špijunima.
"Treholt je bio osumnjičen da je sovjetski špijun, a policija je pretpostavljala da je sastanak u Beču trebao biti sa njegovim komandantom u KGB-u", pišu norveški mediji.
Nakon početka suđenja, Treholt je nekoliko puta negirao da je otkrio informacije koje bi mogle naštetiti sigurnosti Norveške.
"Izjasnio se da nije kriv. Treholt je tvrdio da je kontakt s Rusima bio dio njegovog posla kao diplomate", pisali su mediji u Norveškoj.
Kao jedan od dokaza koji je priložen prilikom suđenja bila je i fotografija iz 1983. godine iz Beča gdje je Treholt viđen u društvu tadašnjih KGB-ovaca Genadija Titova i Aleksandra Lopatina.
"Jedan nepoznati muškarac mu je dao znak podignutim palcem, a Lopatin je stajao sam ispred prodavnice dalje niz ulicu. Izgledao je nervozno. Kada je dobio zeleno svjetlo, krenuo je prema Titovu i Treholtu te ih je pozdravio. Potom su ušli u indijski restoran. Upravo u tom trenutku, kada su krenuli prema restoranu, snimljena je legendarna špijunska fotografija", piše NRK.
Tokom suđenja, tužitelji su tvrdili da je Treholt upravo na tom sastanku predao povjerljivi dokument Ministarstva vanjskih poslova Norveške kao i dokumente UN-a.
Nakon suđenja, Treholt je osuđen za izdaju i špijunažu u korist Sovjetskog Saveza. Propisana mu je kazna zatvora od 20 godina. Ipak, dolaskom nove vlade 1992. godine, tadašnja premijerka Gro Brundtland pomilovala je Treholta te je on pušten na slobodu.
Međutim, nakon oslobađanja, Treholtov život obilježila je špijunska afera kao i nekoliko zahtjeva za revizijom presude. Sam Treholt nekoliko je puta tražio reviziju slučaja te je tvrdio kako su svi dokazi protiv njega bili montirani.
"Arne Treholt je imao najdramatičniju sudbinu u novijoj norveškoj historiji. Od političkog i diplomatskog talenta pa sve do dobijanja kazne od 20 godina zatvora. To je nevjerovatan pad", rekao je bivši urednik Aftenpostena Harald Stanghelle.
Nakon oslobađanja, Treholt je dio života proveo na Kipru, napisao je tri knjige, a posljednje godine života proveo je u Moskvi.
Nakon vijesti o smrti, brojni norveški mediji objavili su niz tekstova o njegovoj karijeri, ali gotovo svi su završavali sa istom poentom.
"Nevjerovatna diplomatska karijera koja je gradila mostove, završila je samonametnutim egzilom u Moskvi i spaljivanjem svih mostova koje je ostavio iza sebe", piše Aftenposten.
