Grci za centralizaciju, Turci za savez država

Hajn Jurgen Aks, profesor političkih nauka na univerzitetu Duisburg-Esen, ukazuje na tri velika problema u pregovorima: "Prvo je pitanje svojinskih prava, to jest želja kiparskih Grka da im se vrati imovina koja je izgubljena 1974. prilikom podjele ostrva. Drugo je pitanje da li je potrebna promjena granice u korist juga, i treće je odavno sporno pitanje bezbjednosti".

Grčka Republika Kipar primljena je u EU 2004. godine. Tada je objavljen i plan tadašnjeg generalnog sekretara UN Kofija Anana za ujedinjenje ostrva. Na referendumu kiparski Grci prijedlog nisu prihvatili. Na turskoj strani to je izazvalo veliko razočaranje.

"Kiparski Turci posebno su razočarani u EU. Oni su 2004. bili za Ananov plan, jer su vidjeli mogućnost da postanu punopravni građani Unije. To se izjalovilo, a 259 miliona evra, koliko im je obećano, veoma sporo je stizalo na sjever Kipra", kaže profesor Aks.

Grcima je u tom planu smetao ustupak svjetske organizacije Turcima - dozvola da njihova vojska ostane na sjeveru.

Nedavno je njemački kancelar Angela Merkel posjetila Nikoziju i pohvalila predsjednika Dimitrisa Hristofijasa zbog spremnosti na ustupke i dodala da sada i Turci moraju da se pokrenu.

Emine Bozkurt, poslanica Evropskog parlamenta iz Holandije, inače rođena na Kipru, ima drugačije mišljenje: "Raduje me prvi dio izjave, odnosno spremnost predsjednika Hristofijasa na ustupke. Ali, Njemačka ne učestvuje u pregovorima, oni se vode pod pokroviteljstvom UN, i intervencije pojedinih zemalja nisu od pomoći".