Evropska povjerenica za trgovinu Katrin Ashton kaže da je ohrabrena odlukom predsjednika SAD-a da se iz nacrta zakona o mjerama za poticanje privrede izbaci klauzula "Kupujmo američko!", koja je dodata na zahtev Obamine Demokratske stranke.
Evropska povjerenica za trgovinu dodala je da smatra da je Barack Obama, kao i Evropljani, shvatio da države moraju da slobodnom trgovinom nađu izlaz iz postojećih ekonomskih nedaća.
Klauzula "Kupujmo američko!" unesena je kako bi se osiguralo da se pri realizaciji najavljenih velikih infrastrukturnih projekata u SAD-u koriste samo američki čelik, gvožđe i drugi industrijski proizvodi.
O tom planu, koji je usvojen u Predstavničkom domu Kongresa, raspravlja se u američkom Senatu.
Predsjednik Obama je naglasio da bi klauzula u postojećem prijedlogu plana poznata kao "Kupujmo američko!" poslala protekcionističku poruku i dodao:
"To bi u ovom trenutku bilo pogrešno. To bi bio potencijalni izvor trgovinskog rata, koji sebi ne možemo da dozvolimo u trenutku u kojem trgovina širom planete tone. Moramo da se pobrinemo da nijedan element u tom planu ne izazove trgovinski rat", rekao je Obama.
Bauk protekcionizma - okretanja nacionalnih privreda svojim izvorima industrije i radne snage - nadvija se nad ionako posrnulom globalnom privredom.
U Britaniji se lome koplja oko toga da li će radna mjesta u nekim fabrikama na sjeveru zemlje biti otvorena za radnu snagu iz drugih dijelova Evropske unije - protiv čega već danima protestiraju domaći radnici.
Predsjednik SAD-a Barack Obama je, naprimjer, prošlomjesečni inauguracijski govor posvetio američkoj privredi i dao obećanje da zemlji predstoji oporavak, kao i obnova industrije i infrastrukture.
Američki predsjednik se, međutim, prevario ako je očekivao da će mu euforija koja je pratila predsjedničke izbore pomoći da kroz Kongres ekspresno prođe paket poticaja ekonomiji vrijedan više od osam stotina milijardi dolara.
O paketu mjra koji je usvojen u Predstavničkom domu, i to bez ijednog glasa republikanaca, počela je ogorčena rasprava u Senatu.
Neki detalji plana oko kojih nema sporazuma izazvali su zabrinutost i van Sjedinjenih Država.
Klauzula "Kupujmo američko!" prema kojoj bi sirovine za obnovu infrastrukture - čelik, gvožđe i industrijski proizvodi - poticali sa američkog tla, zabrinula je Kanadu i Evropsku uniju.
One su odmah upozorile da Washington sprema protekcionističku mjeru, a zvaničnici u Bruxellesu kažu da je takva klauzula "najgori mogući signal koji je američka administracija mogla da pošalje van zemlje". Portparol Evropske komisije izjavio je u utorak BBC-ju da se u Bruxellesu nadaju da će Washington čuti ovakav njihov stav.
Ukoliko predsjednik Obama ne odustane od ove ideje, neće biti drugog izlaza osim da se o svemu izjasni Svjetska trgovinska organizacija, naveli su posmatrači.
John Bruton, ambasador Evropske unije u Washingtonu, uputio je pismo američkoj državnoj tajnici Hillary Clinton u kome je iznio zabrinutost evropskog bloka, uz napomenu da su SAD, kao i druge zemlje, na novembarskom sastanku svjetskih lidera obećale da neće pribjegavati protekcionizmu.
Portparol Evropske unije za trgovinu Peter Power izjavio je BBC-ju da protekcionističke mjere "neće donijeti korist američkom narodu":
"Protekcionizam nije uspeo u prošlosti, protekcionizam neće uspjeti ni danas. Moramo da održimo tržišta, potreban nam je protok trgovine. To je jedini način da se konačno izvučemo iz ekonomskih teškoća. U svačijem je interesu da tržišta ostanu otvorena. Zato su se u novembru u Washingtonu na to obavezale najveće zemlje iz Grupe dvadeset, i to obećanje mora biti poštovano", rekao je on.
Međutim, kako objašnjava BBC-jev ekonomski urednik Andrew Waker, Washington nije jedini koji bi u uslovima globalnog ekonomskog posrtanja mogao da pribjegne zaštiti svoje industrije od strane konkurencije:
"Strahuje se da bi nove barijere u međunarodnoj trgovini mogle dodatno da pogoršaju svjetske ekonomske nevolje, a mnogi historičari podsjećaju i da je protekcionizam bio važan činilac ekonomske depresije iz tridesetih godina prošlog vijeka. Klauzula 'kupujmo američko' nije bez razloga izazvala brigu u Evropskoj uniji, ali to nije prvi znak moguće protekcionističke reakcije na ekonomski pad. Svjetska trgovinska organizacija već je registrirala slučajeve povećanja uvoznih tarifa i drugih mjera kojima se ograničava uvoz, a jača izvoz, što uključuje i ponovno uvođenje nekih izvoznih povlastica od strane Evropske unije. Ali, prema riječima generalnog direktora Svjetske trgovinske organizacije Pascala Lamyja, većina njenih članica za sada uspeva da drži pod kontrolom domaće protekcionističke snage", kaže wAoker.
Javna podrška svakako postoji u saveznim državama SAD koje bi od te mere imale koristi.
To su države na sjeveroistoku Amerike, gdje preovladava metalska industrija i u kojima su vesti o novim otpuštanjima svakodnevne, navode dopisnici.
Sindikati također podržavaju tu mjeru, ali ako bi se Amerika ipak okrenula protekcionizmu i slijedile je ostale zemlje, zar to ne bi naudilo američkom izvozu i donijelo novu nezaposlenost?
Lew Gerard, iz američkog Sindikata radnika u čeličanama, o tome kaže:
"Više od sedamdeset posto proizvoda koji se uvoze u Ameriku iz zemalja kao što su Kina, Indija i Bangladeš stižu iz bivših američkih kompanija koje su te iste proizvode pravile u Americi. U te zemlje su otišle da bi koristile tamošnju radnu snagu i iskoristile prednost nereguliranosti globalne ekonomije - onako kako su iskoristili nepostojanje regulative u globalnom finansijkom sistemu. Iste snage žele da na sličan način uklone regulativu iz svjetske trgovine - multinacionalne kompanije žele da ostvare dobit nauštrb nacionalnih ekonomija, bilo da je riječ o Americi, Kanadi, Britaniji ili Francuskoj. Najveću štetu privredama tih zemalja čine multinacionalne kompanije, seleći se u zemlje u kojima koriste i radnu snagu i sirovine", kaže za BBC Leo Gerard, jedan od američkih sindikalnih lidera.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
