Visoko zarazna bolest
52

Savjeti doktora o sprečavanju velikog kašlja: Kakvi su simptomi i koliko dugo traje

A. Ku.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
U Kantonu Sarajevo je proglašena epidemija hripavca, odnosno pertusisa ili velikog kašlja, ali je bolest prisutna u cijeloj Bosni i Hercegovini. Riječ je o visoko zaraznoj bolesti od koje mogu oboljeti sve dobne skupine, a najveći broj oboljelih čine djeca.

O uzrocima, toku bolesti i prevenciji za Klix.ba je govorio doktor JU Dom zdravlja KS prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar.

Dr. Sporišević upozorava da je veliki kašalj visoko zarazna infekcija dišnog sistema koju uzrokuje bakterija "Bordetella pertussis" ili "Bordetella parapertussis".

Početni simptomi

"U početku se bolest manifestira simptomima nalik prehladi, a to su zapušen nos ili curenje iz nosnica, suzenje, crvenilo očnih spojnica, a tjelesna temperatura je uglavnom u poželjnom rasponu ili je blago povišena. Kašalj je uglavnom suh, blag i javlja se noću. U daljem razvoju bolesti javljaju se napadi intenzivnog kašlja, u početku izraženiji noću, a kasnije se javljaju i dnevni paroksizmi kašlja", navodi dr. Sporišević.

Dodaje da se navedeno karakterizira s pet do 15 intenzivnih kašljanja za vrijeme jednog izdisaja, a nakon toga slijedi snažan, dubok i glasan udisaj (hripanje).

"Napadi kašlja mnogu biti praćeni crvenilom ili pomodrelošću u licu, podbuhlosti lica, krvarenjem po koži (petehije), isplaženim jezikom, uznemirenošću i dr. simptomima. Nakon prestanka intenzivnog kašlja dijete je dobrog općeg stanja. Tokom kašljanja i nakon kašljanja djeca iskašljavaju žilavi sekret, a nakon kašljanja karakteristično je povraćanje", kaže dr. Sporišević.

Kada je riječ o dojenčadi tada veliki kašalj ima teži klinički tok, klinička slika nije tipična, tj. javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje, prestanak disanja (apnea) kao i mlohavost i konvulzije.

Dodaje da adolescenti i odrasle osobe uglavnom imaju blaži klinički tok ili ne znaju da imaju veliki kašalj, a u određenim slučajevima javlja se suhi kašalj koji traje duže vremena.

Najčešće pogađa djecu

Dr. Sporišević objašnjava da sve dobne skupine mogu oboljeti od velikog kašlja, ali najčešće obolijevaju dojenčad i mala djeca. Najteže forme bolesti i smrtni slučajevi javljaju se kod dojenčadi mlađe od tri mjeseca.

"Veliki kašalj ima visoku reproduktivnu stopu, tj. jedna inficirana osoba može prenijeti infekciju na 12-16 zdravih osoba. Period od ulaska uzročnika u ljudski organizam do pojave prvih simptoma (inkubacija) je prosječno sedam do 10 dana (raspon četiri do 21 dan), a klinički tok bolesti može se podijeliti u tri stadija: kataralni, paroksizmalni i rekonvalescentni koji obično traju oko šest do 10 sedmica", ističe.

Govoreći o liječenju i prevenciji velikog kašlja, dr. Sporišević naglašava da se prevencija temelji na imunizaciji protiv ove bolesti, a faktički je od 1959. godine u bivšoj državi, pa i Bosni i Hercegovini na ovaj način značajno smanjeno umiranje i komplikacije od ove ozbiljne bolesti.

"Danas je zaštita od velikog kašlja omogućena davanjem acelularne vakcine protiv pertusisa (aP) koja je u sastavu kombinirane vakcine protiv difterije, tetanusa, hripavca i bakterije Haemophilus influenzae tip b, tj. '5 u 1' ili '4 +1' vakcina. Do sedme godine života dijete u skladu s Kalendarom obavezne imunizacije u FBiH treba primiti pet doza vakcine protiv velikog kašlja kako bi imalo primjernu zaštitu, smanjenu učestalost obolijevanja i nastanak komplikacija koje su naročito ozbiljne u dojenčadi", naglašava dr. Sporišević.

Osim vakcinacije, kao najefikasnije i najisplavitije mjere u očuvanju zdravlja populacije, prevencija protiv hripavca uključuje i davanje makrolidnih antibiotika zdravim osobama koji su bili u kontaktu s oboljelim od velikog kašlja, izolaciju oboljelih (oko tri sedmice od početka kašlja ili prvih pet dana od početka uzimanja antibiotika) i standardne mjere higijene ruku i respiratorne higijene.