|

Društvene mreže kao glavni alat za dezinformacije, utjecanje na izbore i izazivanje panike

Društvene mreže kao glavni alat za dezinformacije, utjecanje na izbore i izazivanje panike
4
Piše: M. N.
27.4.2019. u 16:09
18
komentara
4

dijeljenja
Društvene mreže kao glavni alat za dezinformacije, utjecanje na izbore i izazivanje panike Ilustracija: Shutterstock
Problemi s kojima su se suočavali građani Njemačke i SAD-a tokom izbora pokazali su da čak ni najmoćnije zemlje nisu imune na lažne vijesti i dezinformacije koje se plasiraju putem društvenih mreža.
Šaljivi sadržaji s određenim rečenicima, lažno kreirane vijesti ili snimci izvađeni iz konteksta na Facebooku i Twitteru za svega nekoliko minuta dođu do miliona ljudi, kreiraju i izazivaju haos u državama te šire strah.

Od rata u Siriji do izbora u SAD-u



Prvaci u širenju straha putem propagande, lažnih informacija i dezinformacija bili su IDIL-ovci koji su montirali lažne video snimke na kojima su prikazivali ubistva stotine zarobljenika, ali su objavljivali i "liste za odstrel" s tačno navedenim imenima, prezimenima i adresama ljudi iz Australije, Kanade, Amerike, Evrope, Južne Koreje i nekih afričkih zemalja za koje se ispostavilo da su podaci preuzeti iz jedne poslovne baze podataka na internetu. Objavljeni su samo da bi izazvali strah i paniku među građanima ovih zemalja.

Performans predstavili kao stvarnu vijest da bi optužili Palestince za laž Performans predstavili kao stvarnu vijest da bi optužili Palestince za laž


Na listi su bili i Palestina gdje se pokušalo prikazati da neke vijesti o pogibiji ljudi nisu tačne, kao i Sirija. Čak su i performans u kojem su se ljudi prekrili bijelim čaršafima i pretvarali da u mrtvi u znak podrške Palestini, predstavili kao da je objavljen na nacionalnoj televiziji te zemlje u kojima se navodi broj poginulih.




O američkim izborima na kojima je pobijedio Donald Trump pisalo se mnogo. Najčešće se optužuju Rusi kako glavni krivci koji stoje iza niza lažnih inforamcija i sadržaja na internetu i društvenim mrežama koje su imale za cilj da diskredituju Hillary Clinton, a uzdignu Trumpu. I uspjeli su. Jedna od dezinformacija koja je tada kružila društvenim mrežama bila je da je lider IDIL-a pozvao američke muslimane da glasaju za Hillary Clinton. Ime tog lidera je bilo izmišljeno, ali efekat je postignut.
Lažne sadržaje dijelio je i Trump svojevremeno sam.

Donald Trump retvitao lažne sadržaje i uznemirio Britance Donald Trump retvitao lažne sadržaje i uznemirio Britance


Internet i društvene mreže omogućili su da informacije iz cijelog svijeta brže putuju do konzumenata. Svako ko ima potreban aparat i internet konekciju može pristupiti bilo kojem sadržaju. Bitno je procijeniti da li je taj sadržaj istinit ili je kreiran samo da bi poljuljao određene političare, stranke ili doveo do ispunjenja nekog cilja.

Niko nije pošteđen



Kako nam je rekao Douglas Griffin, specijalista za medijske zakone i politiku te direktor britanske kompanije "Albany Associates", problem lažnih vijesti i dezinformacija u čije kreiranje su uključeni strani i omaći akteri, globalne je prirode.

"Zanimljivo je da to jedino područje gdje je problem isti u cijelom svijetu. Niti jedan zemlja nije oslobođena ovog problema. Velika Britanija je to osjetila tokom glasanja o Brexitu, SAD tokom izbora, a na udaru su bili i Zapadna Evropa, Azija, Afrika i zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. Na udaru su izbori, nacionalna sigurnost i političke stranke, ali pozadina je za sve politička", kazao nam je Griffin.

Javnost se mijenja i počinje prepoznavati takve sadržaje, ali to ide jako sporo. Griffin smatra da ova borba nije nemoguća misija i da smo do sada vidjeli najgore kada su u pitanju ovakvi sadržaji.

"Svako se iznenadio 2016. godine s informacijama o Brexitu, te informacijama o Clinton i Trumpu, ali već 2017. godine kada su bili izbori u Francuskoj mediji i javnost su bili pažljiviji pa nije bilo toliko problema i utjecaja dezinformacija", kazao je.

Novac ili glasovi



Asistentica direktora za istraživanje i razvoj DFRLaba u Atlantskom vijeću Donara Barojan istakla je kako se sve zemlje koje imaju visok procenat korištenja interneta suočavaju s problemom lažnih informacija, a najranjivije su one zemlje i područja u kojima je nivo digitalne medijske pismenosti nizak ili u sistemima gdje se djeca od malih nogu uče da razmišljaju na jedan način, a ne kritički.

"Domaći i strani akteri pokušavaju iskoristi dezinformacije kako bi utjecali najčešće na ishod izbora. Analizirajući njihov rad primijetili smo da kreiraju veliki broj lažnih računa na Facebooku i Twitteru na kojima postavljaju određene sadržaje s ciljem miniranja političkih partija ili kandidata s ciljem da bude izabran neko druge. Koriste šaljive fotografije i kratke tekstove, te videa izvađena iz konteksta kako bi promijenili mišljenje kod birača i na taj način se miješaju u ishode izbora. Ali, izbori nisu jedino vrijeme kada se javlja ovaj problem", naglasila je Barojan.

Njen tim je istraživao ultradesničarske mreže koje su vremenom postale međunarodnog karaktera. Radile su punom parom tokom izbora u Njemačkoj i Francuskoj, a Barojan ističe da, iako je njihov utjecaj bio minimalan, pokazali su da imaju kapacitet i moć.

S obzirom da ih razotkrivaju i javno objavljuju informacije o njima i njihovim sadržajima, i sami su bili meta napada.

"Moja organizacije je bila meta napada trolova na Twitteru i Facebooku koji su pokušali minirati naš rad. Nisu bili uspješni jer je naš rad baziran na otvorenim istraživačkim izvorima i svako može provjeriti činjenice koje objavimo", kazala je.

Pratili su 50 izbora na četiri kontinenta i shvatili su da nema razlika kada je ova prijetnja u pitanju. Ono što se dešava u Meksiku, dešava se i u SAD-u, Evropi i na Zapadnom Balkanu. Taktike koji strani akteri koriste su transnacionalne i oslanjaju se samo na internet.

"Postoji cijeli sistem kompanija koje kreiraju neorganske mehanizme koje prodaju. Stranci pristupaju serverima, aktiviraju ih i ostvaruju utjecaj. Kada politički akteri učestvuju u tome onda je svrha toga utjecaj, a strani akteri rade na kreiranju haosa i nestabilnosti u zemlji i zahvaljujući dijeljenju njihovih sadržaja na društvenim mrežama zarađuju novac. Dakle, motivi su različiti", kazala je.

Griifinova i Barojanina asocijacija rade na obučavanju novinara, vladinih analitičara, nevladinih organizaciaj i ostalih kako da istraže dezinformacije i otkriju osobu koja stoji iza lažnih stranica, profila, računa i sadržaja. Nadaju se da će na ovaj način pomoći u razotkrivanju svih onih koji pokušavaju promijeniti mišljenje javnosti šireći neistinite sadržaje.

"Nadamo se da ovo nije nemoguća misija", kazali su oboje.
Prijavi grešku


Komentari (18)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...