Analiza: Sukob Turske i Grčke riješit će se kompromisom, nikom rat nije cilj
Ovakve vijesti su naišle na negodovanje Grčke koja smatra da Turska istražuje plin na području koje ova država smatra svojim jer je nakon Prvog svjetskog rata Sporazumom iz lausanne definirano područje tadašnje Turske koja je gotovo izgubila sve otoke u Egejskom moru koji su pripali Grčkoj.
Hajrudin Somun je za Klix.ba kazao da će se ovakva situacija prema svim procjenama riješiti kompromisom, kao što je to bio i ranije slučaj kada su izbijali incidenti jer Turska i Grčka su oduvijek vodile bitku oko teritorijalnih i pomorskih prava u Egejskom moru.
"Ovaj put, međutim, spor je mnogo ozbiljniji, jer se radi o istraživanjima, a potom i eksploataciji, velikih rezervi plina pod vodama istočnog Mediterana na koje istovremeno polažu pravo Grčka, Turska, Kipar, ali i Egipat. Pošto je plin jeftiniji i čistiji energetski izvor od nafte, za njega su zainteresovane sve evropske zemlje, a upravo one u njemu vide velike finansijske dobiti. Tako je ovih dana predsjednik Erdogan obznanio otkriće velikih rezervi plina u Crnom moru kojim će Turska moći smanjiti zavisnost od uvoza energetika. Kao što je nekad Zapad krenuo u osvajanje i eksploataciju nafte u zemljama koje okružuju Perzijski zaliv, tako je plin danas postao motiv novih zategnustosti u Mediteranu, a možda i novih kriza, čak ratova poput onog u Siriji", ispričao nam je Somun.
Samim time, ionako sukobljene strane, dodatno su povećale tenzije zbog spora o pomorskim oblastima bogatim glasom pa su i Turska i Grčka organizovale vojne vježbe u istočnom dijelu Mediterana.
Osim toga, Grčka kao članica EU je dobila podršku Francuske, ali i drugih evropskih zemalja, te su i iz Brisela najavili sankcije Turskoj ukoliko se ne pronađe rješenje za trenutnu situaciju.
Somun je kazao kako ne vjeruje da će do toga doći jer je Turska važan partner Zapadu i EU.
"Važan je partner bilateralno i geopolitički, a predsjednik Erdogan, koliko god ga kritikovali, nije Lukašenko. Prijetnje sankcijama su dio pritiska na Erdoganovu Tursku koja je postala suviše neposlušna članica NATO pakta i 'petlja' se u područja daleko izvan svojih granica, čak u Libiju. Ovaj spor je i izbio kada je Turska prošlog novembra sklopila sporazum s libijskom vladom iz Tripolija o ekskluzivnom ekonomskom pravu u vodama istočnog Mediterana", naglasio je Somun.
Rok koji je Brisel dao Turskoj za pronalazak "zajedničkog jezika" je 24. septembar, a Somun je prokomentarisao da niko od sukoba zapravo nema koristi.
"Nije ni Turskoj do prevelikog izazivanja Grčke, iza koje su stale sve članice EU. To je prošle sedmice pokazao i ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izrazivši spremnost za dalje razgovore njemačkom kolegi Heiko Maasu, koga je u Ankaru poslala kancelarka Angela Merkel u ime EU. On je rekao da je Turska za razgovore, ali bez slova, o 'fer učešću' u istraživanjima rezervi plina u vodama blizu Kipra", pojasnio je.
Kada je riječ o stišavanju tenzija i pronalasku rješenja, Somun je mišljenja da je dogovor bolji od ratovanja.
"Bez obzira na kontroverzno uplitanje Turske u neke druge krize na Srednjem istoku, poput Sirije i Libije, u ovom slučaju Turska ima pravo na učešće u tim istraživanjima kao i Grčka, Kipar, Egipat, pa i Izrael koji se trenutno ne oglašava, ali uveliko je također zainteresovan za mediteranske energetske izvore. To se, međutim, postiže pregovorima, a ne onako kao što se dogodilo sredinom augusta, kada su se grčki i turski ratni brodovi gotovo okrznuli, dok su iznad njih letjeli bojni fantomi, i jedni i drugi dio NATO arsenala. Ne vjerujem da bi se ta flota sukobila čak i ako se ne postigne neki kompromisni dogovor, jer nikome nije stalo do otvaranja nove krize, a pogotovo rata na Srednjem istoku", zaključio je naš sagovornik.
