Prošlo je 26 godina od akcije Oluja, koja je utjecala i na tok rata u Bosni i Hercegovini

Akcija je počela 4. augusta 1995., a u njoj je učestvovalo i Hrvatsko vijeće obrane (HVO). Njom je oslobođeno 18 posto teritorije Hrvatske, a koja je bila pod kontrolom samoproglašene, paradržavne tvorevine Republike Srpske Krajine. Dominantno je riječ o istočnim područjima ove susjedne zemlje.

Olujom su stvorene pretpostavke za akcije Sana, Maestral i Južni potez, a kojima su oslobođeni i Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ, Kulen Vakuf, Bosanska Otoka, Sanski Most, Jajce i Drvar.

Istočna Slavonija se 1998., posredovanjem Ujedinjenih nacija (UN), u potpunosti reintegrisala u sastav Hrvatske. Međutim, za Srbiju je neprihvatljivo što je 200.000 Srba bilo primorano da napusti svoje domove tokom Oluje. I u Hrvatskoj pojedini smatraju da se to nije smjelo desiti i da za to neko mora odgovarati.

Ante Gotovina i drugi hrvatski generali su bili optuženi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja tokom ove akcije, ali im je Haški sud izrekao oslobađajuću presudu.

Centralna manifestacija kojom se obilježava godišnjica Oluje je ona na Kninskoj tvrđavi. Povodom prošle i ove godišnjice hrvatski predsjednik Zoran Milanović se odlučio na vrlo kontroverzna odlikovanja. Prošle godine je odlikovao penzionisanog generala HVO-a Zlatana Miju Jelića, koji je u Bosni i Hercegovini optužen za teške ratne zločine.

Ove godine je odlikovao Vojnu policiju HVO-a i Jedinicu za posebne namjene "Ludvig Pavlović". Obje su djelovale na području paradržavne tvorevine Herceg-Bosne. Vojnom policijom je rukovodio Valentin Ćorić, jedan od osuđenih pred Haškim sudom u slučaju Jadranko Prlić i ostali. Osuđen je na 16 godina zatvora. Ludvig Pavlović je bio među onima koji su 1972. kod Bugojna izveli teroristički napad.