Srbija
0

Odaziv u drugom krugu izbora najveći nakon smjene Miloševića 2000. godine

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji odaziv birača na izbore najveći je od 2000. godine, kad je u rujnu te godine više od 70 posto građana izašlo na izbore i smijenilo tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Prema podacima Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), u Srbiji je u nedjelju do 19 sati glasovalo čak 63,8 posto, a procjena je CeSID-a da će konačni rezultat izlaska građana na izbore doseći čak 67 posto od oko 6,7 milijuna ukupnog broja birača.

U prvom krugu izbora, 20. siječnja, odaziv je bio 61,38 posto, odnosno na birališta je izašlo 4.116.000 građana, te je Tomislav Nikolić dobio 1.646.000, a Boris Tadić 1.457.000 glasova.

Prema riječima analitičara Zorana Stoiljkovića, unatoč tome što politički lideri vladajuće koalicije - s izuzetkom Mlađana Dinkića, lidera G17 Plus, te Nenada Čanka, lidera oporbene Lige socijaldemokrata Vojvodine i još nekih manjih stranaka - nisu svoje birače pozvali na izlazak na izbore i davanje glasa Borisu Tadiću, građani su shvatili da su ovo vrlo važni izbori, a članstvo i simpatizeri vladajućih stranaka nisu se obazirali na lidere.

"Vojislav Koštunica je jako dugo razmišljao da li će se pojaviti na ovim izborima, pa je zato tek u nedjelju oko 16 sati izašao na biralište. Očito nije utjecao na svoje biračko tijelo, ljudi su mislili svojim glavama, a vidjet ćemo i kako su mislili", ocjena je sociologa Jove Bakića, koji premijera Koštunicu - koji dva dana prije izbora nije imao odgovor na pitanje hoće li izići na izbore – već proglasio "najvećim gubitnikom" predsjedničkih izbora 2008. godine.

Politolog Čedomir Čupić, komentirajući izbore uz Stoiljkovića i Bakića, ocijenio je da su na ovim predsjedničkim izborima na vidjelo izišle dvije najvažnije komponente današnjeg srbijanskog društva, ideološka i socijalna.

"Ovo su izbori na kojima su se sukobili oni koji su uspjeli u tranziciji i oni koji nisu. Srpska radikalna stranka ima svoje stabilno biračko tijelo, negdje oko 900 tisuća ljudi ili 15 posto u ukupnom broju stanovnika. Tih novih 700 tisuća koje je Nikolić dobio u prvom krugu predsjedničkih izbora nisu ideološki radikali, već gubitnici tranzicije koji žele promjene", kazao je Čupić.

Bivši ministar vanjskih poslova Srbije Goran Svilanović izjavio je u beogradskom Medija centru da na ovim izborima nije, u stvari, tema bila tko će i hoće li Srbiju povesti ka Europi, već je "stvarna tema izbora bilo izjašnjavanje što građani Srbije misle o sedam godina života nakon 2000. godine", kada je srušen režim Slobodana Miloševića.

Svilanović, također, misli da Srbiji - bez obzira na to tko će biti pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora - slijede izvanredni parlamentarni izbori, s obzirom da je zbog izostanka potpore Koštunice i Velimira Iliću Borisu Tadiću došlo do krize Vlade, u kojoj je Tadićeva Demokratska stranka u koaliciji s Demokratskom strankom Srbije i Novom Srbijom.