BiH
0

Ukrajinci u BiH: Ne želimo da se domovina naših predaka cijepa

Piše: E. G.
Stevo Havreljuk (Foto: Klix.ba)
Stevo Havreljuk (Foto: Klix.ba)
Zbog dešavanja u Ukrajini ovih dana zabrinuti su mnogi u svijetu, a među njima je i ukrajinska zajednica u BiH. U našoj zemlji živi nekoliko hiljada pripadnika ukrajinske nacionalne manjine. Teško im je, kažu, posmatrati šta se dešava u domovini njihovih predaka.

Ne bismo željeli da se Ukrajina cijepa, ne želimo rat i bilo čiju intervenciju sa strane u Ukrajini, ovo je unutarnja stvar Ukrajine i oni to moraju riješiti sami, kaže za Klix.ba Stevo Havreljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS-a i član Upravnog odbora Kulturno-prosvjetnog Udruženje Ukrajinaca "Taras Ševčenko" u Banjoj Luci.

Haverljukovi preci su porijeklom iz Ukrajine. Njegova, kao i druge porodice u BiH koje imaju ukrajinske korijene, ovih dana pomno prate dešavanja u toj zemlji.

"Mi smo ovdje u BiH preživjeli ratna dešavanja i sve ono što je rat sa sobom donio. Kao pripadnici ukrajinske zajednice u BiH pratimo sva dešavanja u Ukrajini. Na sve to gledamo s određenom vrstom straha da ne dođe i tamo do onih nedaća koje smo svi mi proživjeli ovdje u BiH. Teško nam je komentirati sva dešavanja, jer nismo direktno uključeni u svakodnevni život u Ukrajini. U svakom slučaju, kao što je i kod nas u BiH jako teško smijeniti vlast i ukazati na određenu problematiku, prvenstveno socijalnu, to se isto dešava i u Ukrajini. Naravno, obradovala nas je vijest da je na neki način bilo došlo do stabilizacije stanja u Ukrajini, međutim sada dolazi do dijeljenja te zemlje na dva ili više dijelova. U svakom slučaju, nama se ne sviđa i ne podržavamo vanjsku intervenciju, pa bila ona i od Rusa ili bilo koje druge države", kaže Havreljuk.

U Ukrajini se iz minute u minutu situacija zaoštrava, a najkritičnije je na poluotoku Krim, odnosno u Autonomnoj Republici Krim, gdje je nastanjeno najviše Rusa.

"Primjera radi, kao što Srbija nikako ne može prihvatiti otcjepljenje Kosova, tako je vjerovatno i za Ukrajince neprihvatljivo da se otcjepljuje bilo koja teritorija Ukrajine. Evo, primjera radi, nama je najbliža slovenačka, crnogorska ili mađarska nacionalna manjina, zamislite kada bi oni tražili otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine! To ne ide", kaže Havreljuk.

Naš sagovornik dodaje da, s obzirom da živi u Evropi i da poštuje njene tekovine, smatra potpuno prihvatljivim i želio bi vidjeti Ukrajinu u zajednici evropskih zemalja.

"Oni kao Ukrajina, kao Ukrajinci, su već osjetili kako je to biti s Rusima. Bili su u sklopu Sovjetskog saveza, bili su uz Rusiju i ništa naročito se nije popravilo u životu Ukrajinaca. Smatram ipak da je EU i za njih bolje rješenje", ocjenjuje naš sagovornik.

Ukrajinska zajednica u BiH je na prijeratnom popisu stanovništva brojala oko 8.500 građana koji su se izjašnjavali kao Ukrajinci. Sada je teško procijeniti koliko ih je, vjerovatno puno manje, ali će na to odgovor dati rezultati nedavnog popisa u našoj zemlji.

"Budući da je bio rat, da je došlo do raseljavanja stanovništva, po nekoj mojoj procjeni u BiH sada živi oko 4.000 Ukrajinaca", kaže Havreljuk.

Ukrajinci su u BiH uglavnom doselili prije više od 100 godina, pa većina njih nemaju ili gotovo da nemaju nikakav kontakt sa rodbinom u toj zemlji. Međutim, održavaju neke druge kontakte sa zemljom svojih djedova.

"Naravno, postoje prijateljski odnosi sa Ukrajincima u Ukrajini, postoje saradnje između organizacija, institucija, kulturno-umjetničkih društava... Vrlo malo je porodica koje imaju direktne srodnike tamo i kontakt s njima", dodaje on.