BiH
176

"Treći entitet" podijelio Katoličku crkvu u BiH: Biskup Perić izložio rješenje hrvatskog pitanja

Piše: S. H.
Biskup Ratko Perić
Biskup Ratko Perić
U sve složenijoj političkoj situaciji u BiH učestali su prijedlozi za rješenje brojnih krucijalnih pitanja, a kao predlagači rješenja, osim političara, nerijetko se pojavljuju i vjerski predstavnici. Tako je svoje viđenje rješenja hrvatskog pitanja nedavno predložio i biskup Ratko Perić, a ono podrazumijeva federalizaciju i u suprotnosti je sa stavovima vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića.

Različiti stavovi katoličkih poglavara o rješenju hrvatskog pitanja u BiH, koji se ogledaju u njihovim postupcima, prijedlozima i političkim opredjeljenjima, bacaju svjetlo na tezu da je tzv. treći entitet uveliko podijelio Katoličku crkvu u BiH.

Biskupski ordinarijat u Mostaru, s biskupom Ratkom Perićem na čelu izdao je saopćenje s prijedlogom rješenja hrvatskog pitanja u devet tačaka.

Između ostalog, biskup Perić predlaže da Hrvati moraju biti u situaciji da sami biraju svoje političke predstavnike, da Hrvati treba da organiziraju školstvo i obrazovni sistem prema planu i programu na hrvatskom jeziku, a ne da se to naziva segregacijom, da medijski prostor mora biti otvoren i za hrvatski jezik, kulturu, tradiciju, misao, kršćanski i katolički nauk i svjetonazor, a da se ne poteže institut "zaštite vitalnoga interesa", da se mora organizirati održiv sistem višeg i nižeg obrazovanja, zdravstva, i kulture te druge opće odrednice.

Iz navedenih prijedloga biskupa Perića jasno se naslućuje da se kao rješenje hrvatskog pitanja predlaže federalizacija, potvrđivanje sistema "dvije škole pod jednim krovom", a što bi sve moglo značiti stvaranje jednonacionalnog trećeg entiteta.

Ono što je Periću sporno jesu stavovi generalnog sekretara Biskupske konferencije Ive Tomaševića, koji je kao i kardinal Vinko Puljić, ali i biskup Franjo Komarica, više puta isticao da je protiv trećeg entiteta.

Podsjećamo, Biskupska konferencija BiH je 2005. godine objavila prijedlog društveno-pravnog uređenja BiH prema kojem bi se ukinuli entiteti i kantoni te formirale 4 regije (Sarajevska, Banjalučka, Mostarska i Tuzlanska) u kojima bi svaki od tri konstitutivna naroda bio zastupljen minimalno 30 posto.

Da ne cvjetaju ruže između lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i kardinala Vinka Puljića pokazuje i njihov međusobni odnos u posljednjih godinu dana, na čemu se reflektiraju njihovi suprotstavljeni stavovi o rješenju hrvatskog pitanja.

Naročito je diskutabilan utjecaj Puljića u Hercegovini, gdje je izvjesno da je svojim stavovima dominantniji biskup Ratko Perić.

Tako je Perić bio na otvaranju ureda člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Dragana Čovića u Mostaru te blagoslovio otvaranje ureda. S druge strane, evidentno je i međusobno "izbjegavanje" Čovića i Puljića, jer kardinal Puljić nije došao na redovan Božićni prijem kod Čovića, što je bila ustaljena praksa i običaj, niti je Čović došao na prijem kod Puljića.

Svojim prijedlogom rješenja hrvatskog pitanja u ime biskupskog ordinarijata u Mostaru biskup Ratko Perić kritikuje posljednje medijske istupe sekretara Biskupske konferencije Ive Tomaševića u kojem on otvoreno ne podržava daljnje podjele i treći entitet.

Perić naglašava da Tomašević takve stavove može iznositi lično, ali ne u ime Biskupske konferencije.

Zbog svega navedenog, bliski politički stavovi biskupa Perića i lidera HDZ-a Dragana Čovića, zatim očita marginalizacija i suprostavljeni stavovi kardinala Puljića o hrvatskom pitanju, federalizaciji i budućem uređenju države naslućuju podjeljenost Katoličke crkve kada je riječ o trećem entitetu.