Dugovi i prijave
0

Svjedočenjem Nedima Uzunovića nastavljen dokazni postupak u slučaju Bosnalijek

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Svjedočenjima Nedima Uzunovića, predsjednika Uprave Bosnalijeka d. d. Sarajevo i Mirsade Idrizović, bivše uposlenice ove kompanije, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) nastavljeno suđenje u predmetu Edin Arslanagić i drugi.

Svjedok Nedim Uzunović, koji je prije izbora na poziciju generalnog direktora radio u Bosnalijekovom Sektoru za inozemni marketing i prodaju u svojstvu stručnog saradnika, a potom i direktora Predstavništva ove farmaceutske kompanije u Moskvi, govorio je o stanju koje je zatekao po preuzimanju aktuelne funkcije, te procedurama u vezi s donošenjem odluka o službenim putovanjima, kao i detaljima vezanim za korištenje usluga restorana u krugu firme i različitim evidencijama.

Naveo je, između ostalog, da je Porezna uprava FBiH utvrdila da neizmirene porezne obaveze Bosnalijeka iz proteklog perioda iznose oko deset miliona KM, te da se u vezi s tim vodi drugostepeni postupak, a nakon žalbe nadležnom ministarstvu finansija.

Dodao je da se veliki dio spomenutog dugovanja, odnosno neizmirenih poreznih obaveza odnosi na tzv. 'topli obrok' koji se računa kao dodatni prihod uposlenika.

U kontekstu službenih putovanja koja se odnose na inkriminirani period, svjedok je kazao da je odluke u vezi s tim donosio generalni direktor, te da se na temelju te odluke mogla podići akontacija, a da je po povratku i sačinjavanja izvještaja o putovanju isplate odobravao izvršni direktor Sektora za finansije Šefik Handžić.

Uzunović je pojasnio i način rada Predstavništva u Ruskoj Federaciji kojim je ranije rukovodio, fokusirajući se na promociju i plasman Bosnalijekovih proizvoda, istraživanje tržišta i kontaktiranje potencijalnih kupaca.

Svjedok je u unakrsnom ispitivanju potvrdio da je sudjelovao u planiranju troškova te da je finansijske planove za narednu godinu dostavljao nadređenom direktoru, a ovaj njemu nadređenom, odnosno upravnim organima, te da se o potrebnim finansijskim sredstvima raspravljalo na tzv. 'workshopovima' koji su periodično održavani.

Na upit odbrane o tome da li mu je poznato da postoje prijave protiv njega i aktuelnog menadžmenta Bosnalijeka, Uzunović je odgovorio da postoji "X prijava za razne stvari", otkako je preuzeo čelnu funkciju u ovoj kompaniji.

Ostatak svjedočenja odnosio se na poslovanje firmi Brštanica i Carpe Diem te špeditera Rhea Express, firmu koja je bila angažirana za usluge transporta, kao i na izgradnju apartmana na Bjelašnici, evidenciju dolazaka na posao, prijevoz radnika i organiziranje proslava i drugih događaja u sklopu Bosnalijeka.

Na gotovo identična pitanja odgovarala je i svjedokinja optužbe Mirsada Idrizović, koja je od 1974. godine bila uposlenica Bosnalijeka u Općem, a potom Sektoru za inozemni marketing i prodaju, najprije kao daktilografkinja, potom i kao administratorica, odnosno sekretarica, a trenutno penzionerka, posebno se fokusirajući na evidencije u vezi s dolascima na posao i radnim vremenom tzv. 'šiht-liste' i korištenje usluga restorana koji je vodila firma Brštanica.

Svjedokinja je navela da je njen nadređeni u određenom periodu bio četvrtooptuženi Amar Arslanagić koji je, prema njenom kazivanju, bio na poziciji izvršnog direktora Sektora za inozemni marketing i prodaju, a na što je četvrtooptuženi reagirao, rekavši da nikada nije bio na toj poziciji, nego da je bio direktor prodaje.

Svjedoci Uzunović i Idrizović potvrdili su da su uposlenici Bosnalijeka formalno imali pravo na jedan obrok u restoranu, ali i da su bez ograničenja i bez naknade mogli konzumirati hranu i piće, posebno kada su radili prekovremeno.

Također su kazali da su gosti/poslovni partneri i direktori Bosnalijeka koristiti usluge restorana, te da je za njih bio na raspolaganju separe sa više mjesta.

Govorili su i o proslavama organiziranim povodom Dana Bosnalijeka, ‘porodičnim danima’ i turnirima, te drugim eventima, uključujući druženja s penzionerima i tzv. coctail-partyje, kao i prezentacije i edukacije u sklopu i izvan ove kompanije.

Optužnica Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora Bosnalijeka, te Šefika Handžića, Hasana Šepu, Amara Arslanagića, Aidu Selvić i Jasmina Šepu tereti za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom, krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a što su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici firmi – Bosnalijek d.d. Sarajevo, Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Nastavak dokaznog postupka u ovom predmetu zakazan je za 27. septembra, kada bi trebalo uslijediti saslušanje novih svjedoka optužbe.

Kako je saopćila predsjedavajuća Sudskog vijeća, sutkinja Indira Jahić, rad na ovom predmetu bit će intenziviran s obzirom na veliki broj dokaznih prijedloga, te će nakon narednog, ročišta u ovom predmetu biti održavana svake sedmice.