Na upit u vezi s prioritetima OSS-a, Jovanović ističe da su to, prije svega, održavanje pozitivnog trenda u radu Suda, rješavanje starih predmeta u skladu s planom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH) i postizanje ažurnosti u sudskim odjeljenjima koja, zbog enormnog priliva predmeta, nisu u stanju dostići optimalni nivo rješavanja predmeta u zakonskom roku.
Mišljenja je da se opće stanje u društvu, odnosno teška situacija u državi, opterećena ekonomskim, socijalnim i drugim problemima, prelama preko pravosuđa, a što ilustrira konkretnim pokazateljima.
Prema pokazateljima o radu za devet mjeseci ove godine, OSS je u tom periodu zaprimio 215. 681 predmet, uključujući i "komunalne", od čega se 94.443 tužbe (predmeta) odnose na strukturalne predmete, a u istom periodu riješeno je 79.305 predmeta, uz ostvarenu normu na nivou Suda od 107 posto.
Predsjednica OSS-a podsjeća da se u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj tužbi koji se odnose na radne sporove, pokrenute usljed gubitka radnog mjesta, neisplaćenih plaća, regresa i drugih naknada.
Tako je samo u okviru Radnog odjeljenja OSS-a u kojem je angažirano 15 sudija u devet mjeseci zaprimljeno 3.900 tužbi, koji se odnose na radne sporove.
Jovanović smatra da bi se problem velikog priliva predmeta dijelom mogao riješiti i na način povećanja obavezne sudske takse, a u vezi sa čime bi zakonodavna vlast trebala iznaći odgovarajuće rješenje.
Navodi da je, prema važećim rješenjima, ta taksa minimalna, ili su podnositelji tužbi u potpunosti "oslobođeni" plaćanja, uz opasku da taksi niko ne bi trebao biti oslobođen, budući da ti troškovi ne padaju na teret tužitelja, "nego je tužena strana ta koja je dužna namiriti troškove postupka".
Argumentirajući ovo stanovište, predsjednica OSS-a navodi slučaj radnih sporova koji su oslobođeni obavezne sudske takse, potcrtavajući da je poslodavac dužan radniku koga je otpustio u slučaju kada ga vrati na posao namiriti troškove postupka.
Prema trenutnom stanju, spomenuta taksa iznosi tri posto od vrijednosti spora, što samo po sebi predstavlja minimum, pogotovo ako se ima u vidu da su gotovo svi oslobođeni plaćanja obavezne sudske takse.
"Radi smanjenja priliva predmeta potrebno je povećati obaveznu sudsku taksu, te osmisliti neki od načina alternativnog rješavanja postupaka prije nego što dođu do suda", kazala je Jovanović, ocijenivši da bi se to moglo stimulirati na način da taksa bude manja, ukoliko je prije suda korišten alternativni način i obrnuto.
Naglašava da cijena jednog predmeta u OSS-u u startu, fizički, odnosno prije same procedure, iznosi 80 KM (naknada za unošenje u CMS-sistem elektronske obrade, omoti, papir ...), upozoravajući da se ljudi tuže za sve i svašta, uključujući i minorne iznose te da je Sud preskup da rješava na takav način.
Nastojanja OSS-a da smanji troškove i ubrza rješavanje predmeta ilustrira načinom rješavanja "komunalnih predmeta" za koje je formirano posebno odjeljenje koje je izvan OSS-a, a što je jedinstveno rješenje u regionalnom okviru.
"Koliko god da sud riješi takvih (komunalnih) predmeta javna preduzeća podnesu pet puta više, o čemu svjedoče pokazatelji o tome da je za devet mjeseci o. g. riješeno 51.000 tih predmeta, a zaprimljena 121.000, što Sudu proizvodi enormne materijalne troškove, jer se u međuvremenu povlači veliki broj predmeta u kojima su korisnici usluga izmirili vlastite obaveze", kaže Jovanović.
Istovremeno, upozorava da se OSS ne može više baviti naplatom javnih potraživanja te da se u tu svrhu trebala formirati odgovarajuća agencija, "jer se radi o utvrđenim potraživanjima - zna se koliko je ko dužan i tu sud nema šta da utvrđuje".
Slična situacija karakterizira i stanje u pogledu rješavanja sporova male vrijednosti između fizičkih ili pravnih osoba (vrijednost spora do 3.000 KM) za čije je rješavanje, također, formirano posebno odjeljenje koje je u devet mjeseci zaprimilo 23.293 tužbe.
U osvrtu na ono što se poduzima da bi se unaprijedilo servisiranje građana, Jovanović naglašava da je OSS dobro organiziran te da je u funkcionalnom smislu prilagođen potrebama građana, a sve radi što efikasnijeg rješavanja predmeta.
"Između ostalog, i adaptacija same zgrade Suda je u funkciji građana, odnosno bržeg ostvarivanja njihovih prava", navodi ona, podsjećajući da su pisarnice smještene u prizemlju i povezane funkcionalno s arhivom, tako da građanin u trenutku predaje tužbe odmah dobije broj predmeta i ime sudije.
Dodala je da se svi predmeti elektronski obrađuju, te da su unijeti u CMS-sistem, tako da je moguć trenutni uvid u rješavanje svakog pojedinačnog predmeta.
Govoreći o pozitivnim trendovima i rezultatima OSS-a, predsjednica Jovanović, među ostalim, potcrtava značajne pomake ostvarene u sklopu Zemljišnoknjižnog ureda, koji je dnevno ažuran pod uvjetom da su podnesak i priložena dokumenta uredni, isto se odnosi i na Registar pravnih osoba s trodnevnim rokom za rješavanje urednih podnesaka.
Istovremeno, kao poteškoću u radu izdvaja pojavu da se, primjera radi, za sve ono što se riješi, odnosno izdjejstvuje pravomoćna sudska odluka na Parničnom, Porodičnom ili Privrednom odjeljenju, ne izvršava dobrovoljno u predviđenom roku, nego se sve to usmjerava na prinudno provođenje - Izvršno odjeljenje.
Kada se radi o kadrovskoj popunjenosti i budžetu OSS-a, Jovanović navodi da se radi o najvećem sudu u BiH koji zapošljava 100 sudija, 10 dodatnih sudija, 30 stručnih saradnika i 395 uposlenika, te da je prisutna velika fluktuacija kadrova, pa trenutno u Sudu nedostaje četvoro sudija i sedam stručnih saradnika.
Precizira da je budžet OSS-a za tekuću godinu smanjen za 40 posto, izražavajući očekivanje da će uskoro doći do rebalansa da bi se preduprijedili problemi na tom planu, te da će prilikom planiranja budžeta za narednu - 2014. godinu biti vraćen na raniji nivo.
Komentirajući upit u vezi s reformom pravosuđa u BiH, predsjednica OSS-a ističe da je ta reforma koja traje od 2003. godine uspješno provedena te da se to, među ostalim, ogleda i u tome što nositelje pravosudnih funkcija bira VSTVBiH, čime je isključen utjecaj politike u tom segmentu, a osigurana njihova samostalnost i neovisnost.
"Međutim, problem je još u tome što sudovi nemaju svoj izvor finansiranja, a što znači da ih finansira zakonodavna/izvršna vlast te da je budžet jedinstven", navodi Jovanović, konstatirajući da to na izvjestan način implicira zavisnost od izvršne vlasti.
Na dodatni upit o tome da li je zabilježen slučaj direktnog pritiska u OSS-u, odgovara da ona, kao ni sudije ovog suda nisu bili izloženi bilo kakvom pritisku kada se radi o vrsti odluke koja treba da se donese, ali da ima pritisaka u pogledu brzine rješavanja predmeta, jer, generalno, stranke time (brzinom rješavanja) nikada nisu zadovoljne.
Janja Jovanović izabrana je za predsjednicu Općinskog suda Sarajevo na sjednici VSTV-a BiH od 19. jula o. g. Inače, članica je menadžmenta ovog suda od 2008. godine (bila je na čelu Izvršnog odjeljenja). Prije imenovanja na čelnu poziciju u OSS-u obnašala je brojne i odgovorne dužnosti, među kojima, i funkciju vršioca dužnosti predsjednice, a nakon što je dotadašnji predsjednik Suda Goran Salihović imenovan za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH.
