|

Sifet Podžić: Plašim se da će nam Srbija uvjetovati približavanje članstvu u NATO

Sifet Podžić: Plašim se da će nam Srbija uvjetovati približavanje članstvu u NATO
0
Piše: I. Č.
11.3.2017. u 22:08
114
komentara
0

dijeljenja
Sifet Podžić: Plašim se da će nam Srbija uvjetovati približavanje članstvu u NATO Sifet Podžić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Sifet Podžić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, u intervjuu za Klix.ba osvrnuo se na probleme unutar sigurnosnog sistema, za koji je, prema vlastitom priznanju, profesionalno i emotivno vezan. Zbog toga se i ne libi da govori kritički.
Osvrnuo se na trenutno stanje sigurnosnog sistema, euro-atlanske integracije, probleme javnih nabavki u Ministarstvu odbrane BiH, kao i na probleme Oružanih snaga BiH.

Gospodine Podžiću, ne čini li Vam se da su svi pozitivni pomaci koji su napravljeni glede "jedinstvene vojske", u posljednje vrijeme dovedeni u pitanje?

Apsolutno. To je moja najveća zabrinutost. Mi nažalost imamo jedan ozbiljan problem kad je riječ o pitanju odbrane, reforme odbrane, napredovanja ka euro-atlanskim integracijama, odnosno NATO-u. Jako mi je žao da bosanskohercegovačka javnost, pa i odgovorni politički predstavnici iz bošnjačkog naroda, ili konkretnije: uže rukovodstvo SDA, glede ovog pitanja ne čine puno, odnosno ne onoliko koliko bi trebali. Ako se ovako nastavi, plašim se da ćemo glede pitanja približavanja članstvu u NATO biti ozbiljno vezani za Srbiju. Prvenstveno, pogrešnom, odnosno mlakom, politikom vladajuće bošnjačke koalicije.

Ovo što je gospodin Mladen Ivanić uradio 9. januara je ozbiljan, krupan problem, koji se na neki način želi zakamuflirati, kao da je nebitno. A ja tvrdim da je s tim napravljen do sada najveći udar na najbolje provedenu reformu. Ja sam, uostalom, emotivno vezan za taj proces reforme, jer sam bio na čelu ekipe koja ga je vodila.

Čak se može reći da je daleko veći problem ovo što je uradio gospodin Ivanić kada je angažovao dio Šeste pješadijske brigade u Banjaluci 9. januara, nekonsenzusom u Predsjedništvu BiH, nego što je Bakir Izetbegović pokrenuo revizije presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, nekonsenzusom u Predsjedništvu.

Mi možemo očekivati da gospodin Ivanić sutra, sam, naredi Šestoj pješadijskoj brigadi u Banjaluci pokret da okruže Kozarac. Trebamo li da se plašimo takvih stvari? Trebamo li opet da se plašimo odvođenja u neke logore? To je ozbiljna stvar. Komandovanje i kontrolu nad Oružanim snagama vrši Bosna i Hercegovina konsenzusom u Predsjedništvu, a onda se to politički prenosi do Ministarstva odbrane BiH. Od Ministarstva odbrane to ide vojnički.

Mi u svakom drugom sektoru možemo da se dogovaramo, da pričamo. Ali igrati se s ljudima koji imaju puške, municiju i koji mogu biti zloupotrebljeni, e to je nedopustivo. Uostalom, mi znamo kako ovdje sukobi počinju. Kad padne prva žtva onda je kasno. Ja apelujem i očekujem od komandantice NATO štaba da ovo neće proći tek tako. Plašim se da ako to ne saniramo na odgovoran način da možemo strepiti šta se može desiti u budućnosti. Zato je moja politička opcija Demokratska fronta, zajedno sa SDP-om, predala krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH.

Mislite li da je vladajuća politička struktura svjesna tog problema?

Ja sam na više načina pokušao da ukažem na taj problem. Čini mi se da se oni vode mantrom: "Zbog mira u kući – ne talasaj". I ta mantra je sasvim uredu, u svim drugim oblastima. Ali glede pitanja vojske, glede pitanja policije, sigurnosti... To je vrlo opasno. Tvrdim da je gospodin Ivanić napravio ozbiljniji prekršaj nego što je to napravio gospodin Izetbegović pokretanjem revizije presude u Hagu.

U proteklih 10 godina Ministarstva odbrane BiH propustilo je da realizira oko 120 miliona KM planiranih za javne nabavke. Zašto su javne nabavke toliko problematične u Ministarstvu odbrane?

Tačno je. Jedan u nizu problema u Ministarstvu odbrane je i sistem javnih nabavki. Ima određenih zakonskih rješenja koja su nepovoljna po to Ministarstvo, jer povremeno moraju nabavljati specifičnu opremu koje druge institucije ne nabavljaju i onda su tu procedure puno složenije. Tako da tu ima objektivnih razloga.

Ali mislim da su subjektivni razlozi pod broj jedan. Iskreno, čudim se kako može da se desi da se ne utroše sredstva koja su tako potrebna Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Komisija u novom sazivu je dobro uočila da je sistem javih nabavki velika kočnica u Ministarstvu odbrane BiH. Još smo u aprilu 2013. godine sebi, kao prioritetan zadatak, zadali da radimo na pitanju poboljšanja javnih nabavki. Mogu reći da je Ministarstvo odbrane u ovoj godini uradilo poprilično dobre stvari i da je sistem javnih nabavki u drugoj polovini prošle godine unaprijeđen.

Međutim, ni blizu onome kako bi se to trebalo raditi. I ove godine smo doživjeli da spašavamo sredstva od nekih sedam miliona, koji se već drugi put prebacuju iz budžetske godine, za remont dva helikoptera. Spašavali smo da se to ne vrati nazad u budžet, nego da se prenese u novu godinu, kako bi Ministarstvo u ovoj godini uspjelo napraviti valjan tender koji neće biti oboren. Do sada smo imali obaranje tendera, ne samo na helikopterima. Bilo je padanja tendera i na ogrjevnom drvetu, i na nabavci voća i povrća... Ima tu raznoraznih problema. Od nesavjesnog rada u službi pojedinih ljudi u Ministarstvu odbrane, pa do namještanja tendera.

Krenuli su ka pravljenju novih procedura. Nadati se da će to biti nastavljeno i u ovoj godini. Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH je dala zadaću Ministarstvu odbrane da nas svaka tri mjeseca izvještavaju o unapređenju procesa javnih nabavki.

Ko je, prema Vašem mišljenju, najodgovorniji za to?

Odgovorni su ljudi koji su u Ministarstvu odbrane zaduženi za pravljenje tendera. Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH to nije ispitivala, ali ima naznaka koje ukazuju na to da se gleda kojoj firmi će se napraviti krupan posao.
Mi smo insistirali kod ministrice odbrane da se procedure usaglase i jasno propišu. Inače je pravilo da ako u nekoj instituciji ostane neutrošeni budžet da se to vraća u trezor, u Ministarstvo finansija, odnosno u Vijeće ministara, i da to ulazi u raspodjelu budžeta za narednu godinu. I prošle godine i ove godine mi smo uspjeli taj novac da prebacimo kao nerealizovani novac, da se on ne povrati. Nadamo se da će u ovoj godini biti iskorišten kako valja.

U jeku agonije oko remonta četiri helikoptera javljeno je da Bosna i Hercegovina do 2024. godine planira u avijaciju uložiti 300 miliona KM. Mislite li da je to realno?

Pazite, nije riječ samo o avijaciji. Riječ je o modernizaciji Oružanih snaga BiH. "Pregled odbrane", dokument koji je napravilo Ministarstvo odbrane, praćen je jednim drugim dokumentom - "Plan modernizacije oružanih snaga". Tamo je predviđeno da se do 2027. godine utroši pola milijarde u modernizaciju Oružanih snaga.

Ne želim da budem pesimista. Ali objektivno, ako pogledamo sadašnju situaciju u društvu, to će biti vrlo teško. Zna se ko donosi odluku oko odobravanja tih sredstava. To je Fiskalno vijeće. Ja garantujem da za to neće biti podrške dok god su gospođa Cvijanović i gospodin Tegeltija u Fiskalnom vijeću. Prema tome, ja mislim da je to jasno i vladajućoj koaliciji, i bošnjačkoj i hrvatskoj. Volio bih da griješim i da vidim da dvoje članova Fiskalnog vijeća, koji potiču iz stranke koja traži demilitarizaciju Bosne i Hercegovine, dignu ruku za modernizaciju vojske. Bio bih sretan, ali plašim se da sam upravu.

Kako su se, prema Vašem mišljenju, pozicionirali hrvatski politički predstavnici prema sistemu odbrane u BiH?

U posljednje vrijeme je čudno ponašanje vladajućeg HDZ-a kad je riječ o odbrani. Možete čuti izjave gospodina Dragana Čovića da je on za euroatlanski put, a onda vidite neke poteze slične onima koje vuku ljudi koji ni deklarativno nisu za NATO integracije, kao što je Milorad Dodik. Mene plaši zašto je to tako i čudi me zašto vladajuća koalicija, prvenstveno iz bošnjačkog naroda, ne čini više na tome da se to prevaziđe.

Parlament Bosne i Hercegovine je izglasao obaveze svih organa, i Predsjedništva, i Parlamentarne skupštine, i Ministarstva odbrane ka što bržem uključivanju Bosne i Hercegovine u NATO savez. Godine 2008. Parlament je to potvrdio. To je jako bitno, jer nije nametnuto ni od kog. O tome su se dogovorile vladajuće političke partije u Bosni i Hercegovini. A mi smo sada u situaciji da se to dovodi u pitanje.

Bosna i Hercegovina je sebi postavila dva strateška cilja: što brže uključivanje u NATO savez i što brže uključivanje u Evropsku uniju. Čak mislim da je NATO, u trenutnoj situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi, mnogo važniji od Evropske unije. Ovdje ljudima treba dati doznanja da imaju sigurnost. Trenutno smo u situaciji da se domaći biznismeni pitaju da li da ulažu u ovu zemlju, a kamoli strani. Uostalom, svi pokazatelji nam govore da su u posljednje vrijeme pala strana ulaganja u ovoj godini. Sigurnost je broj jedan.

Predsjedništvo BiH je 24. novembra prošle godine usvojilo dokument "Pregled odbrane". Jedan je to od uvjeta koje BiH treba ispuniti za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP). Šta je problematično u sadržaju tog dokumenta?

"Pregled odbrane" je jedan dokument koji rade sve moderne, demokratske države. Riječ je o razvoju Oružanih snaga, u određenom periodu, gdje se navodi šta možete realizirati, kakve prijetnje imate, smetnje... Najveći doprinos je što je Predsjedništvo zajednički, koncenzusom, donijelo MAP 2010. godine u Talinu. O pitanju samog sadržaja tog dokumenta, obećao sam da ga neću komentarisati još neko vrijeme.

Ali znam sigurno da je on išao na štetu jednog naroda i vrlo mi je sumnjivo kako je sadržaj tog dokumenta postavljen. Da ne kažem da je postavljen za neke buduće...

Nauštrb kojeg naroda?

Nažalost, nauštrb najbrojnijeg. To je ta politika popuštanja Stranke demokratske akcije. Ali, želim da budem pragmatičan. Ako je NATO Štab u Sarajevu pozdravio taj dokument, a pozdravio ga je samo zato što su se napokon uspjeli dogovoriti, onda ću i ja reći da je uredu. Sve je super.

Previše je vremena prošlo od 2010. godine, kada nam je ponuđen MAP, do današnjeg dana 2017. godine. Morale su se u pregledu odbrane ponuditi daleko krupnije promjene. Gospodin Bakir Izetbegović je prilikom prošlogodišnjeg susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom rekao da će u prvoj polovini ove godine biti aktiviran MAP. Čekam 1. juli. Ako MAP ne bude aktiviran, a neće biti, onda ću reći sve svoje primjedbe. Prvenstveno kao vojnik, a ne kao političar. Vezan sam za taj proces i emotivno i ljudski.
Prijavi grešku


Komentari (114)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...