Na skupu, koji su organizovali NATO-štab Sarajevo, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini i Agencija za rodnu ravnopravnost BiH, još jednom je istaknut značaj participacije žena u procesima donošenja odluka, političkom, javnom i kuturnom životu uopće, te posebno potreba za ostvarivanjem višeg nivoa zaposlenosti bh. žena.
"Rodna jednakost je u srži demokratije, mira i sigurnosti, kao i društevnog ekonomskog napretka", kazao je zamjenik komandanta NATO-štaba Sarajevo pukovnik John Olsen, obraćajući se sudionicima prigodnog skupa - predstavnicima državnih institucija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija u BiH.
Podsjetio je na mandat NATO-štaba Sarajevo koji je zajedno s Ministarstvom odbrane i OSBiH angažovan na provođenju bh. akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, a radi poboljšanja rodne ravnoteže i povećanju broja žena oficira, rukovodeći se načelima Rezolucije UN-a 1325 "Žene, mir i sigurnost".
Sudionike skupa pozdravio je zamjenik šefa misije Ambasade SAD-a u BiH Jonathan Moore, potcrtavajući važnost veće uključenosti žena u svim sferama života.
Podržao je dosadašnja nastojanja na tom planu te pozvao vlasti u BiH da se i nadalje angažiraju na poboljšanju položaja bh. žene, navodeći da su SAD u posljednjih pet godina donirale više od 10 miliona dolara za programe civilnog društva u oblasti unapređenja prava žena.
Na važnost dodatnog angažmana u pogledu jačanja statusa žene u društvenom kontekstu, ukazale su direktorica Agencije za rodnu ravnopravnost BiH Samra Filipović-Hadžiabdić i Mirjana Dinek, izvršna direktorica fondacije "Bosanskohercegovačka inicijativa žena".
Podsjetile su na obaveze koje proističu iz usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i drugih akata i dokumenata, a u prvom redu iz domena rada, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite.
BiH je, kako je rečeno, prva zemlja u regionu koja je usvojila Akcioni plan za implementaciju spomenute rezolucije UN-a 1325, kojom se promoviše uloga žena u oblasti jačanja mira, sigurnosti i stabilnosti.
Konstatovano je da pokazatelji svjedoče da od 1,3 milijarde siromašnih u svijetu, većinu čine žene, te naglašena potreba za prevazilaženje stanja u kojem je "feminiziranje siromaštva" postala globalna tendencija.
Prioritetnim označeno je pitanje zapošljavanja žena, uz ocjenu da samo rad može garantovati stvarnu slobodu.