To upućuje na to da svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis kada je riječ o rješenju pitanja Doma naroda Federacije BiH.
U izvještaju se spominje i 2010. godina kada je Ustavni sud donio odluku o poštivanju demokratskih prava građana Mostara za glasanje na lokalnim izborima te je navedeno da se ona tek treba provesti.
"Usvajanje zakona koji proizilaze iz Reformske agende, uključujući usvajajnje zakona o akcizama bili su negativno pogođeni pritiscima između stranaka vladajuće koalicije i opstrukcijama od opozicionih stranaka u parlamentima na entitetskom i državnom nivou što je dovelo do usporavanja provođenja reformi. Reformske agende su efikasno provođene kada su državni i rntitetski nivo koordinirano sarađivali. Ustav BiH ostaje u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, polazeći od srodnih i predmeta Sejdić-Finci", navedeno je u izvještaju.
Funkcionisanje Predsjedništva BiH odredilo je izražavanje različitih pozicija pojedinačnih članova kada je riječ o nadležnosti nad vanjskom politikom. U izvještaju stoji da je Vijeće ministara BiH usvojilo dalje strategije na području cijele države u oblastima kao što su životna sredina i ruralni razvoj.
Međutim, izuzimajući određene reforme i značajno usvajanje akciznog zakonodavstva, odloženo je dostavljanje određenih reformi zbog nedostatka sporazuma među članovima vladajuće koalicije, te tako strategije u oblastima energije, zapošljavanja i upravljanja javnim finansijama tek treba usvojiti.
Uz pripremanje odgovora BiH na Upitnik za mišljenje Evropske komisije počeli su funkcionisati i Mehanizmi za koordinaciju pitanja vezanih za EU od juna 2017. godine. Međutim, još nije usvojen niojedan nacionalni program na osnovu kojeg će se usklađivati pravna država sa pravnim nasljeđivanjem EU.
BiH se nalazi u ranoj fazi provođenja reforme javne uprave, a u protekloj godini nije postignut evidentan napredak te tako preostaje da se usvoji strategija javne uprave za cijelu zemlju. U izvještaju stoji da je dalje razdvajanje državnih službi u Federaciji BiH i na kantonalnom nivou povećalo rizik od politizacije.
Navedeno je i to da je određeni pomak postigut u pravosudnom sistemu, ali da generalno reforme sporo napreduju.
"Svaka revizija krivičnog zakonika bi trebala biti u skladu s međunarodnim standardima i ne bi trebala podrivati sposobnost institucija u suočavanju s ozbiljnim izazovima organizovanog kriminala, korupcije ili drugih pravila vladavine zakona", zakljuci su izvještaja.
Naglašeno je da postoji određeni nivo pripreme kada je riječ o borbi protiv korupcije, ali da je ona široko rasprostranjena te je zbog toga i dalje izražena zabrinutost.
Osim toga, BiH je ostvarila i određeni napredak kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala posebno usvajanjem nove strategije iz ove oblasti i suzbijanjem i ispunjavanjem akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma te je to jedan od razloga da BiH više ne bude pod nadzorom Operativne grupe za finansijsku akciju. S druge strane neophodni su značajni napori po pitanju finansijskih istraga i poboljšanja kapaciteta za borbu protiv terorizma, kao i jačanje saradnje sa susjednim zemljama o pitanjima upravljanja granicom.
"Postignut je i određeni napredak u oblasti ljudskih prava i manjima, ali strateški, pravni, institucionalni i politički okvir kada je riječ o poštivanju ljudskih prava treba znatno poboljšati. To se odnosi na slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak efikasne primjene zakona o sprečavanju i zaštiti od rodno zasnovanog nasilja, pogotovo u porodici ostaje zabrinjavajući. S tim u vezi potrebno je obezbijediti sveobuhvatniji i uključujući pristup romskoj populaciji te na taj način njegovati njihovu socijalnu integraciju", piše u izvještaju.
U zaključku izvještaja Evropske komisije o napretku BiH navedeno je da tek treba poboljšati usaglašavanje BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Također je istaknuto da je bitno proširiti kapacitete upravljanja migracijama, pogotovo jačanje rada s ugroženim grupama.
Danas je Evropska komisija u Strasbourgu objavila Paket proširenja u kojem se procjenjuje stanje zemalja koje nastoje da se pridruže EU.
Komesar EU za politiku susjedstva i proširenja Johannes Hahn i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Federica Mogherini danas su u Strasbourgu kazali da su zemlje Zapadnog Balkana potvrdile evropsku perspektivu i da im predstoji daljnji rad na reformama, a tokom predstavljanja izvještaja nisu spomenuli Bosnu i Hercegovinu.
Paketom proširenja obuhvaćeno je sedam država - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska.
Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija, koje imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mišljenje Komisije o njenom zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na početku i u najtežoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
