Odgovornost na strankama
74

Palmer za Klix.ba: Potrebne ustavne reforme se odnose na državni Dom naroda, a ne federalni

S. M.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Matthew Palmer, predstavnik SAD-a za izborne reforme u Bosni i Hercegovini, danas je za medije prokomentarisao svoje viđenje smjera reformi koje treba provesti u vezi s Izbornim zakonom, a za Klix.ba je komentirao na šta je mislio kada je govorio o etničkim prefiksima.

Palmer je na početku ponovio da su potrebne ograničene, ciljane ustavne promjene, kao i promjene Izbornog zakona.

"Potrebne su reforme koje će konkretno promovisati funkcionalnost u Federaciji BiH, koje će unaprijediti BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji tako što će procese u BiH dovesti više u sklad s evropskim zakonima i presudama evropskih sudova", rekao je Palmer.

Na pitanje da iznese svoj prijedlog za Dom naroda FBiH, kazao je da to nije njegov posao, već da pomogne strankama da dođu do dogovora.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

"Ova pitanja su veoma komplikovana, bit će neophodan kompromis. Sjedinjene Američke Države nemaju svoju ulogu u ovom procesu, u smislu da mi ne zastupamo bilo čiji dio političkog spektra, mi smo odgovorni pred biračima u BiH. Mi želimo biti tu kao neko ko će pomoći i da pomognemo strankama da dođu do dogovora međusobno", rekao je Palmer.

Na pitanje da objasni da li se ustavne reforme odnose i na promjene Ustava Federacije BiH i da li bi brisanje etničkog prefiksa u Domu naroda FBiH značilo promjenu uloge etničkih klubova unutar Doma naroda, kazao je da se ustavne reforme prvenstveno odnose na državni Dom naroda.

"Prvo, što se tiče odluka Evropskog suda, odnose se na državni Dom naroda. Kada govorimo o odlukama, presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je osnovni princip za SAD da se bavimo onim što brine i evropski sud, onda se to odnosi na državni Dom naroda. Puno je pitanja u vezi s Domom naroda FBiH, odgovornostima, ovlastima, mandatima itd. I to zaista pripada strankama, one treba da rade i pregovaraju o tome. Puno je prostora da se vode ti razgovori. Kao tačka principa za SAD, što bismo željeli vidjeti, sistem u Federaciji BiH, koji je funkcionalan, koji je čvrst, koji izabrane lidere stavlja u poziciju da građanima i javnosti obezbjeđuju usluge. Puno je različitih načina da se pronađe ravnoteža, stranke to trebaju međusobno riješiti", kazao je Palmer.

Prije putovanja u Sarajevo Palmer je za Glas Amerike rekao da se reforme odnose na Dom naroda Federacije BiH, što definitivno stvara zabunu kod javnosti.

Danas je dodao da se zalaže za uklanjanje etničkog prefiksa u Predsjedništvu i u Domu naroda BiH, odnosno da izborni proces bude u potpunosti u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava te da to nije jednostavno uraditi. Kazao je da bez obzira na to što je HDZ izrazio rezervu prema prijedlogu, oni moraju uskladiti interese s interesima drugih stranaka.

"Niko iz ovih razgovora neće izaći sto posto zadovoljan, da su dobili sve što žele. Tako ne funkcioniše politika, ali postoji mogućnost da se ide dalje i nadam se da će stranke izaći na taj put, rekao je Palmer.

Palmer je naglasio i da je moguće razgovarati o asimetričnim rješenjima u smislu biranja članova Predsjedništva BiH te da već postoji jedna vrsta asimetrije s obzirom na to da se biraju dva člana iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

Također, Palmer je nedavno kazao da podržava tri dejtonska principa: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Na pitanje da objasni gdje su u svemu tome građani, on je kazao "svugdje, zar nije tako?".

"Država je skup građana i svi građani imaju prava kao pojedinci koje treba poštovati i ono kad govorim o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava odnosi se na njih. Sistem koji je do sada ovdje funkcionisao odražava jednu zemlju, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i Ostale. To je mantra za BiH od početka. Ali da, pojedinačno građani kao takvi imaju prava i njih treba poštovati država i to je upravo ono čime se bavi presuda evropskog suda", rekao je Palmer.

Zaključio je da država treba osigurati da se Srbin iz Federacije BiH može kandidovati za člana Predsjedništva, kao i Bošnjak iz Republike Srpske te da se upravo ovom reformom radi na tome.