Suđenje Karadžiću
0

Nakaš: "Bolnica je bila stalno gađana i izgledala je kao švicarski sir"

Sarajevo-x.com
Vojna bolnica
Vojna bolnica
Nekadašnji direktor Vojne bolnice u Sarajevu, Bakir Nakaš, kao svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću, kazao je da su snage bosanskih Srba tokom rata u BiH pogodile ovu bolnicu sa više od 200 projektila, prenosi Birn-Justice Report.

Doktor Bakir Nakaš istakao je da je "najžešća koncentracija štete" na bolnici u periodu između 1992. i 1995. godine bila na južnoj strani, odnosno onoj koja je bila "izložena teritoriji pod kontrolom bosanskih Srba“.

"Pošto sam svakodnevno bio u bolnici imao sam mogućnost da slobodno procjenim otkud je projektil dolazio i odredim liniju odakle je mogao da stigne. Također se moglo vidjeti na višim spratova i mjesto ispaljenja, jer se vidio trag dima.(...) Zbog južne strane koja je stalno bila gađana, bolnica je prozvana 'bolnicom švicarski sir'“, pojasnio je Nakaš.

Tokom unakrsnog ispitivanja svjedok je potvrdio kako je "potpuno uvjeren" da su za granatiranje bolnice bile krive snage Vojske Republike Srpske (VRS).

"Časni sude, svima koji su bili u opkoljenom Sarajevu u ovom periodu bilo je jasno na koji dio našeg grada djeluju snage VRS i sa kojih pozicija se vrši snajperska vatra i granatiranje po građanima. Nismo samo mi građani to znali, već i međunarodna zajednica i promatrači, kao i ljudi koji su dio agresije proveli u Sarajevu“, dodao je Nakaš.

Karadžiću se kao vrhovnom komandantu VRS-a, između ostalog, optužnicom na teret stavlja genocid, zločini protiv čovječnosti i učešće u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva između 1992. i 1995. godine.

Haško tužilaštvo smatra da je ova kampanja bila usmjerena ka ubijanju, ranjavanju i terorisanju civilnog stanovništva grada kroz neselektivne i prekomjerne napade na civile koji su obavljali svakodnevne aktivnosti.

Nekadašnji direktor Vojne bolnice u Sarajevu kazao je i da su snage VRS-a usmjeravale vatru u „operacioni blok“ i druge logističke dijelove bolnice u cilju "umanjenja kapaciteta".

"U tom slučaju bi se građanstvo osjećalo manje sigurno, a zdravstveni radnici bi bili manje sposobni da obavljaju svoj posao“, pojasnio je Nakaš.

Na ovom ročištu sa svjedočenjem je počela i Alma Čehajić–Mulaosmanović, koje je kazala da je 27. februara 1995. godine ranjena snajperskim metkom dok se vozila u tramvaju.

Svjedokinja je pojasnila da se u trenutku ranjavanja nalazila u stražnjem dijelu tramvaja, te da je prema zvuku pucnjeva zaključila da paljba dolazi "sa područja Grbavice ili Vraca, koji su bili pod kontrolom srpskih snaga“.

U optužnici Haškog tužilaštva protiv Karadžića stoji da su 27. februara 1995. godine Alma Čehajić, Senad Kesmer i Alija Holjan ranjeni dok su se vozili tramvajem u sarajevskoj ulici Zmaja od Bosne.

Unakrsno ispitivanje svjedokinje Čehajić–Mulaosmanović bit će nastavljeno na narednom ročištu u srijedu, 15. septembra ove godine.