BiH
517

MMF odobrio kredit: Građani BiH zaduženi za novih 553 miliona eura

Piše: Er. M.
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je na današnjoj sjednici vlastima u BiH kreditni aranžman u iznosu od ukupno 553 miliona eura.

Odbor izvršnih direktora MMF-a raspravljao je o zahtjevu bosanskohercegovačkih vlasti za Proširenim aranžmanom vrijednim ukupno 1.077.030.789,00 KM.

Očekuje se da prva tranša u iznosu od 154.155.170,11 KM bude doznačena našoj zemlji 9. septembra 2016. godine, a kako je ranije saopćeno iz Vijeća ministara BiH Produženi aranžman bit će odobravan u tranšama u periodu od tri godine.

Inače ukupan vanjski dug BiH, zaključno sa krajem prošle godine iznosi 8,4 milijarde KM dok unutrašnji dug iznosi oko 3,5 milijardi KM. U prijevodu to bi značilo da ukupna zaduženost BiH iznosi 11,9 milijardi KM.

Što se tiče strukture vanjske zaduženosti po periodu nastanka i obaveza i kreditorima, učešće "starog" duga u stanju vanjske zaduženosti od 17,91 posto iskazuje tendenciju smanjenja, s obzirom na to da je učešće ovog duga u 2014. godini iznosilo 19,65 posto, a 2013. godine 21,75 posto.

"Stari" dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariskom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora, te krediti IBRD-a. U okviru "novog" duga, najveću procentualnu zastupljenost čine dugovi prema medunarodnim finansijskim institucijama (Svjetska banka - IDA i IBRD, EIB, MMF, EBRD, Evropska komisija).

Novi aranžman sa MMF-om trebao bi donijeti finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH. Kompletan aranžman morat će biti propraćen reformama, odnosno služiti kao podrška implementaciji reformske agende u našoj zemlji.

Iz MMF-a je ranije potvrđeno da u okviru novog aranžmana nisu dogovarani budžetski rezovi, već je umjesto toga, dogovoreno ograničavanje potrošnje na plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru i postepeno smanjenje velikog broja zaposlenih u javnom sektoru.

Podsjećamo, administrativni aparat u BiH nosi epitet najvećeg u Evropi, a izvjesno je da iz godine u godinu ne dolazi do smanjenja broja zaposlenih u državnim institucijama. Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja da raste.

Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entitetske i deset kantonalnih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.