Ova bolest je zapravo netolerantnost organizma na gluten - bjelančevinu koju sadrže žitarice poput pšenice, raži i ječma. Posljedica je tipična glutenska enteropatija koja izaziva teško oštećenje sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena resorpcija hrane.
Edhem Kravić, otac djevojčice kojoj je dijagnosticirana celijakija, ispričao je za Klix.ba kako joj je bolest utvrđena u dobi od dvije ili tri godine, ali da su ljekari kasnije rekli da se povukla. Međutim, radi se o doživotnom oboljenju te su se simptomi vratili u dobi od 10 godina.
"Imala je upale mišića i kostiju, stalne glavobolje, učestalu stolicu i povraćanja. Na kraju je utvrđeno da se radi o alergiji na gluten, odnosno celijakiji“, ispričao je Kravić za Klix.ba.
"Veliki je problem neinformisanost i nedostatak udruženja oboljelih. Ja sada pregledam svaki artikl prije kupovine, međutim veoma je teško, budući da veliki broj proizvoda na našem tržištu sadrži gluten. Možete zamisliti kako je jednoj djevojčici od 15 godina koja ne može sa društvom normalno izaći u McDonalds ili negdje slično, jer mora dobro paziti šta će pojesti", dodao je Kravić za Klix.ba
Što se tiče pomoći koju država daje oboljelima, Kravić navodi kako je još nije dobio, ali da će predati zahtjev. Radi se o pet do 15 kg bezglutenskog brašna, koje danas košta oko sedam KM po kilogramu.
"Znam da ranije nije bilo bezglutenskog brašna u prodaji, ali sada ga ima. Mislim da ga pacijenti kupuju za vlastiti novac", izjavila je za Klix.ba dr. Zora Vukobrat-Bijedić, direktorica Klinike za gastroenterohepatologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Šta za lijekove?
Vlada Federacije BiH je na prijedlog federalnog ministra 4. oktobra 2011. godine donijela Odluku o Listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH. Članom 1 navedene odluke precizirano je da se utvrđuje Lista lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koja se finansira sredstvima Fonda.
Navedenom Listom lijekova nije predviđeno finansiranje prehrambenih artikala za pacijente oboljele od celijakije te se isti nažalost ne mogu finansirati iz sredstava Fonda solidarnosti.
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH u svom radu mora poštivati propise koji uređuju oblast lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti.
Imajući u vidu nadležnosti moguće je da se pravo za nabavku prehrambenih artikala za djecu, eventualno, može ostvariti u zavodu zdravstvenog osiguranja kantona čiji je pacijent osiguranik, navedeno je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Zašto je netolerancija na gluten opasna
Gluten je za organizam najviše opasan zbog toga što ljudi uglavnom nisu svjesni šta je uzrok njihovih zdravstvenih problema, pogotovo ukoliko im nije dijagnosticirana celijakija ili osjetljivost na gluten. Ljudi kojima je dijagnosticirana celijakija i oni koji su osjetljivi na gluten imaju veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima i karcinomom.
Ljudi ne moraju bolovati od celijakije da bi imali ozbiljne zdravstvene probleme i komplikacije zbog toga što jedu namirnice koje sadrže gluten. Ipak, čak 99 posto ljudi s ovim problemom to ne zna. Svoje loše zdravlje pripisuju svemu samo ne osjetljivosti na gluten. Srećom, ovo stanje se može izliječiti, ali je problem u tome što je samo mali postotak ove osjetljivosti dijagnosticiran.
Milioni ljudi u svijetu pate od nekog oblika alergije na gluten, ali toga nisu svjesni zato što se osjetljivost na gluten i celijakija nazivaju nekom drugom bolešću. Postoji čak 55 bolesti čiji uzrok može biti gluten. Neke od tih bolesti su sindrom iritabilnog crijeva, anemija, osteoporoza, umor, karcinomi, lupus, multipla skleroza, reumatoidni artirtis te skoro sve druge autoimune bolesti. Osim toga, gluten se povezuje i s mnogim neurološkim bolestima poput depresije, tjeskobe, šizofrenije, demencije, migrene, autizma, epilepsije i sl.
Osjetljivost na gluten je autoimuna bolest koja uzrokuje upale u cijelom tijelu, a ne samo u probavnom traktu, te je uzrok različitih bolesti koje se mogu "izliječiti" ako se tretira uzrok - osjetljivost na gluten, a ne samo simptomi. Naravno, ne treba kriviti gluten za svaku bolest. Međutim, dobro je znati šta može biti uzrok i prema tom znanju i djelovati te eliminirati moguće uzroke.
Simptomi celijakije
Celijakija se najčešće javlja kod dojenčadi kada dijete počne uzimati hranu koja sadrži gluten, a simptomi po kojima možete prepoznati bolest su: povraćanje, povećan stomak, proljev, obilna i sjajna stolica neugodnog mirisa, mrzovolja, mlitava muskulatura i umor.
Kod djece starije dobi simptomi mogu biti i težina tijela ispod norme za te godine te mala tjelesna visina.
Pojava bolesti moguća je i u odrasloj dobi. Vanjski znakovi bolesti često su skriveni iza raznih drugih bolesti. Osobe su slabokrvne, prisutna je bolest kostiju, problemi probavnog trakta, napinjanje i stomačne bolesti.
"Celijakija, ako se na vrijeme dijagnosticira, i ako se provodi bezglutenska ishrana je stanje, a ne bolest", ističe doktorica Lejla Osmančević, specijalista pedijatrijske gastroenterologije.
Kako je utvrditi
Jedina pretraga kojom se celijakija može sigurno utvrditi je biopsija tankog crijeva. Po uzorku dijela tankog crijeva dokazano je da je sluznica karakteristično promijenjena: resice tankog crijeva nestanu, sluznica postane tanka i atrofična.
"Svi pacijenti kod kojih postoji sumnja na celijakiju podvrgavaju se endoskopiji. Nije mi poznat tačan broj oboljelih u BiH, ali ih ima", izjavila je za Klix.ba dr. Zora Vukobrat-Bijedić.
Celijakija je doživotna netolerantost na gluten. Kod rijetkih primjera do ozdravljenja dođe u pubertetu. Kao najčešći uzrok oboljenja navode se geni dalekih predaka. U skandinavskim zemljama celijakija je znatno učestalija nego u ostalim evropskim zemljama, dok je u azijskim zemljama i SAD-u gotovo i nema.
Život bez glutena – jedini lijek
Jedini lijek je ujedno i osnovno pravilo života sa celijakijom - doživotna bezglutenska dijeta. To znači da se iz prehrane moraju izbaciti sve namirnice koje u sebi sadrže žitarice: pšenicu, raž, ječam... Najnovija istraživanja pokazala su da zob nije štetna za oboljele.
U našoj zemlji, najveći problem za oboljele od celijakije predstavlja to što je na bosanskohercegovačkom tržištu hrana bez glutena uglavnom dolazi iz uvoza i veoma je skupa. Samo jedan kilogram bezglutenskog brašna košta blizu sedam KM, dok pola kilograma bezglutenske tjestenine košta blizu 13 KM.
Što se tiče toga da li neki proizvod sadrži gluten ili ne, proizvođači hrane uglavnom naglase na proizvodu ukoliko je neki proizvod potpuno bez glutena.
Primjera radi, Podravka d.d. oblikovala je popis proizvoda iz svojg asortimana, za koje je, s obzirom na sastav, što je i potvrđeno specifičnim analizama za ispitivanje sadržaja glutena, utvrđeno da ne sadrže gluten.
"Nemamo namjensku proizvodnju bezglutenskih proizvoda, te su svi proizvodi na popisu, proizvodi iz redovitog proizvodnog asortimana. Na listi su oni proizvodi koji po sastavu ne sadrže gluten, te nad kojima se, kako bi se osiguralo da odgovaraju utvrđenju 'bez glutena', provodi monitoring sadržaja glutena".
Doživotna netolerancija i obavezna dijeta
Ukoliko bi slučajno i došlo do uzimanja glutena, moguće je i da duži period, možda i godinama, ne bude nikakvih znakova da organizam reagira na nedopuštene proizvode. To je tzv. pritajeni, tihi oblik celijakije. Mnogi ljudi koji nemaju izrazite poteškoće ne žele držati dijetu. Česta pojava je i da roditelj misli kako je njegovo dijete ozdravilo. Ukoliko nema reakcije organizma, to ne znači da se oboljeli može hraniti proizvodima koji sadrže gluten.
Celijakija je doživotna netolerancije te i najmanja količina glutena može štetno djelovati. Dijeta je obavezna, jer se neliječenoj celijakiji pridružuju razne bolesti koje je teško izliječiti, a nakon nekog vremena posljedica može biti kancerogeno oboljenje. Rak probave i maligni limfom je čest kod oboljelih koji ne vode računa o bezglutenskoj dijeti.
Pravilnik o sastavu i označavanju proizvoda koji ne sadrže gluten
Na osnovu Zakona o hrani, Agencija za sigurnost hrane je, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i ekspertima iz oblasti hrane za posebne prehrambene potrebe izradila i pripremila "Pravilnik o sastavu i označavanju prehrambenih proizvoda pogodnih za osobe netolerantne na gluten“, koji je usaglašen sa legislativom EU, a istim su propisani uslovi u pogledu sastava i označavanja prehrambenih proizvoda za osobe netolerantne na gluten, naveli su iz Agencije za sigurnost hrane za Klix.ba.
Izradi pravilnika agencija je pristupila uvidjevši značaj ovog propisa za zaštitu zdravlja osoba oboljelih od celijakije, čiji su predstavnici uzeli aktivno učešće u izradi propisa. U skladu sa odredbama pravilnika, hrana za osobe netolerantne na gluten, koja sadrži jedan ili više sastojaka sačinjenih od pšenice, raži, ječma, zobi ili njihovih ukrštenih sorti, koje su posebno prilagođene kako bi se smanjio nivo glutena, ne smije sadržavati nivo glutena koji prelazi 100 mg/kg u gotovom proizvodu, a takva hrana se označava, reklamira i prezentira uz oznaku "sadrži vrlo malo glutena“. Ova hrana može nositi i oznaku "ne sadrži gluten“, ukoliko nivo glutena ne prelazi 20 mg/kg u gotovom proizvodu. U hrani za osobe netolerantne na gluten, a koja sadrži neki od sastojaka koji služe kao zamjena pšenici, raži, ječmu, zobi ili njihovim ukrštenim sortama, u konačnom proizvodu nivo glutena ne smije prelaziti 20 mg/kg, a takva hrana se označava sa "ne sadrži gluten“.
Hrana koja je dozvoljena oboljelim:
-sve vrste voća: svježeg, kandiranog*, suhog -žitarice: riža, kukuruz, proso, heljda, soja, sezam -sve vrste povrća uključujući krompir, grahorice, rižu, leću, salate... -sve vrste mesa, ribe, jaja -mlijeko, margarin, vrhnje*, jogurt, sir* -gljive -šećer, čaj, crna kafa, kakao, marmelada, med, pekmez* -čisti sladoled, čista čokolada, kavovina -škrob, uključujući i pšenični škrob -ulje, ocat, biber, paprika, so, kvasac, začini*
- označene namirnice mogle bi sadržavati brašno, ovisno od proizvođača
Hrana koju oboljeli moraju izbjegavati:
-pšenica, raž, ječam i sve prerađevine i proizvodi koji ih sadrže, makar i u tragovima -pšenične klice, mekinje, griz od nezrelog žita -sladno pivo, bijela kafa, viski -kupovni hljeb od kukuruznog brašna (uvijek sadrži bijelo brašno) -gotove juhe, gotova hrana, sosevi, instant krompir -suhe smokve (bijeli prah koji se nalazi na njima često je brašno) -suhomesnati proizvodi poput salama, kobasica, hrenovki, pašteta (pretežno sadrže brašno)
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
