Prioriteti i test
19

Kako tumačiti posljednje američke poruke: Tehničke izmjene Izbornog zakona su prioritet, ali i južni gas

Piše: Semir Hambo
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Američka ambasada u Bosni u Hercegovini dugo vremena se nije oglašavala o pitanju izmjena Izbornog zakona. U posljednje vrijeme uglavnom su komentirali neustavne poteze vlasti iz entiteta Republika Srpska te izjave i prijetnje Milorada Dodika povodom 9. januara.
No, u posljednjih nekoliko dana poslali su znakovite poruke u vezi priče o izmjenama Izbornog zakona. Prije svega Amerikanci su zagovornici da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne tehničke izmjene Izbornog zakona. Na posljednjoj sjednici PIC-a otvoreno su podržali tu ideju i ohrabrili Schmidta. Međutim, on se još uvijek koleba iako je sam sebi dao rok i najavio nametanje.

U međuvremenu je državna koalicija Trojka, HDZ i SNSD pokušala dogovoriti određene poteze, kako bi prije svega odvratili Schmidta od nametanja te poslali poruku da će do kraja marta usvojiti mnogo toga i dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.

U tom kontekstu desio se sastanak u Laktašima, a nakon toga isplivale su različite verzije dokumenata u vidu prijedloga, ali i nekih dogovora kako postupati. Dogovoreno je da se u Domu naroda 31. januara odbije usvojeni prijedlog tehničkih izmjena Izbornog zakona te da se vrati u redovnu proceduru.

Zatim su dati rokovi da se do kraja februara usvoje sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona, uključujući i način izbora članova Predsjedništva, a SNSD-ova verzija dokumenta predlaže i način izbora sudija u Ustavni sud. Nekoliko dana nakon Laktaša Dragan Čović je u proceduru poslao svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji podrazumijeva smao promjenu Izbornog zakona, ali ne i Ustava.

Ekspresno su se oglasili Amerikanci, koji su poručili da se promjena načina izbora članova Predsjedništva ne može desiti bez promjene Ustava, a da se provedu i presude iz Strazbura.

"Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise neophodne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u skladu sa presudama ECHR-a. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani", poručili su.

To je bila direktna poruka Čovićevom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, jer lider HDZ-a ne namjerava mijenjati Ustav, znajući da za to nema političku podršku jer mu trebaju 2/3 glasova u parlamentu.

Dva dana kasnije iz Američke ambasade stigla je nova poruka koja se ovaj put odnosi na prijedloge iz Laktaša. Amerikanci sada kritikuju ideje da se u izmjenama Izbornog zakona ne tretiraju na pravi način tehničke izmjene, odnosno da se i dalje ostavlja prostor za prevare.

"Prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, a vrlo malo o izbornom integritetu... Čini se da je terminologija koja se odnosi na skeniranje glasačkih listića osmišljena tako da sačuva mogućnost izborne prevare, koja je napravila problem i tokom izbora u oktobru 2022., a ne da osigura da se glasački listić svakog građanina prebroji ispravno", poručili su.

Dakle, Amerikanci jasno i nedvosmisleno insistiraju na pravim i detaljnim tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje će zaštititi integritet procesa, te se očito plaše da bi političke stranke svojim prijedlozima mogle devalvirati to pitanje ili ga jednostavno razvodniti.

Zbog toga Ambasada SAD-a podržava Schmidta da on nametne spomenute izmjene, a kako saznajemo postoji spremnost da se i finansira pilot projekat uvođenja savremenih tehnologija u izborni proces na 100 biračkih mjesta na narednim lokalnim izborima.

Podsjetimo, pojedinim strankama smeta ideja da Centralna izborna komisija (CIK) delegira predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora.

Južna gasna konekcija je bh. ali i američki interes

Drugi zanimljiv ugao američkog pristupa je pojačan interes za projekat Južna plinska interkonekcija, koju minira lider HDZ-a Dragan Čović. A koliko to znači Amerikancima govori podatak da je i državni sekretar SAD-a Antony Blinken lično pisao ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću da pokuša utjecati na rješavanje tog pitanja.

Jasno, spomenuti projekat je direktni američki interes, koji je trenutno ugrožen.

"Dragan Čović ima priliku priključiti se ovom projektu kao i svi drugi. Vidjeli smo neke komentare iz drugih stranaka u Hercegovini koji kažu: 'Pogledajte, trebali bismo to obaviti.' To je ispravan odgovor. On ima priliku učiniti ispravnu stvar za ljude za koje tvrdi da ih predstavlja, ili može nastaviti provoditi vlastite sebične ciljeve i projekt neće biti završen", rekao je ambasador Michael Murphy za Bloomberg Adriju.

Čović je nakon Blinkenovog pisma reagovao prilično samouvjereno, ne odavajući znakove da će promijeniti pristup i odustati od novog preduzeća kao operatora za južnu plinsku interkonekciju. A to može značiti samo konkretniji američki odgovor. Da li je Čović spreman za to, zna samo on.