Kako teze oblikovane na društvenim mrežama postaju "oružje" za diskreditaciju: Slučaj "Dženan Memić"
Advokat Ermin Gačanović je u raspravi sa porodicom Memić nakon ročišta, a obraćajući se Arijani Memić kazao: "Gdje ste vi bili prije smrti brata, a gdje ste sada?", rekao je Gačanović sa osmijehom na licu.
Očita namjera spomenutog je išla u pravcu svojevrsne diskreditacije Arijane Memić aludirajući na to da je političku karijeru izgradila na bratovoj smrti.
I ako po strani ostavimo takav neprofesionalan odnos advokata prema porodici koja godinama traži pravdu za smrt Dženana Memića, u prvi plan upada činjenica da jedan advokat javno iznosi tezu koja je odavno plasirana i kruži botovskim kanalima na društvenim mrežama.
Kako i kada smo kao društvo došli u poziciju da neko ko predstavlja jednu ozbiljnu profesiju u raspravi sa oštećenom stranom koristi teze skovane najčešće u anonimnom svijetu.
Od svog nastanka do danas, internet se razvio do te granice da je nezamislivo provesti dan bez korištenja njegovih usluga kao što je postojanje društvenih mreža, što se, naravno, može koristiti i ima nebrojano mnogo pozitivnih dimenzija, ali kao i sve sa sobom nosi određenu težinu koja često uzrokuje negativnosti po svakodnevni život.
Sa korištenjem društvenih mreža možemo pratiti događaje, novosti i slično, možemo biti sudionici u nekoj debati, temi, dati svoj komentar, mišljenje ili stav o nekome ili nečemu. Naravno, sve to internet - kao takav dopušta - ali problem se javlja kada mišljenja, koja daju nerelevantni izvori, poprime validnost i postanu predmet svakodnevnog razgovora.
Takav slučaj se može iščitati i u ranije istaknutom primjeru.
Botovski narativ - obmanjivanje javnosti
Botovanje, kao fenomen na društvenim mrežama u kojem anonimni zastupnici određenih politika, ideologija i slično, zavaravaju javno mnijenje, zapravo je zloupotreba i nedemokratska tekovina.
"Botovi su 'armija' koja svojim komentarima na društvenim mrežama zavarava javno mnijenje, jer im je naređeno da svojim komentarima stvore utisak da je cijeli svijet opredijeljen i da podržava njegovo mišljenje, koja ustvari nije lično već ciljano", zaključak je sa jednog skupa dvije medijske organizacije iz Srbije.
U Bosni i Hercegovini ovaj fenomen koriste sve stranke i raspostranjen je često u cilju promoviranja političkih ideja i stranačkih ličnosti. Cilj im je obmanjivati javnost.
Utjecaj koji se (ne)može spriječiti
Igra botova u BiH otišla je toliko daleko da ih danas spominju i neki od najvažnijih političkih ličnosti u našoj državi. Njihov utjecaj se toliko proširimo i duboko su ušli u sve pore društva.
"Botovski" narativ postao je prisutan u političkim govorima, koristi ga advokatsko osoblje, a postavlja se pitanje od kada je sadržaj koji plasiraju botovski korisnički računi na internetu postao relevantan?
Još jedan primjer botovskog djelovanja nedavno je imao odjeka u Sarajevu i to kada je plasirana informacija kako je glavni grad BiH uklonio ulicu s imenom Srđana Aleksića. Pojedini botovi rašire vijest nakon inicijalnog neprovjerenog puštanja, zatim poneko naivno nasjedne na tu priču, onda usliejde rekacije i krug je zatvoren. A činjenica je da ulica Srđana Aleksića nije uklonjena.
I bez obzira što je jasno da će borba s ovim problemom potrajati, nevjerovatno je da teze skovane među anonimnim internet jurišnicima postaju relevantan izvor koji bez imalo zadrške koriste i određeni zvaničnici.
