BiH već godinama "u ranoj fazi borbe protiv korupcije", ulazak u EU zavisi od opipljivih rezultata

Na inicijativu ove agencije, planove integriteta i planove borbe protiv korupcije usvojile su skoro sve državne institucije. Upravo ova dva dokumenta su, ističe Sivić, temeljni preventivni alati za stratešku i institucionalnu borbu protiv korupcije.

"Oni trebaju odgovoriti na pitanja da li su unutar institucija detektirana potencijalna radna mjesta podložna korupciji, je li neko prijavio korupciju i šta je poduzeto u vezi s tim prijavama, da li su uočene nepravilnosti u radu i slično. To je vrlo značajno kada se uzme u obzir činjenica da je od 130 prijava u 2017. godini najviše onih koje se odnose na javnu upravu", kazala je.

Ova agencija je na osnovu Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, koji se u našoj zemlji primjenjuje od početka 2014. godine, zaposlenima u institucijama BiH do sada dodijelila pet statusa zaštićenog prijavitelja korupcije.

"Kada se uzme u obzir rasprostranjenost korupcije u BiH, ovi pomaci mogu djelovati zanemarivo, ali su, ipak, koraci naprijed. Mi nismo institucija koja se bavi represijom te su prevencija i koordinacija naše isključive nadležnosti. Za represivni segment borbe protiv korupcije imamo pravosudne i policijske organe, od kojih očekujemo da rade svoj posao", naglasila je.

Prema prijavama koje su pristigle tokom 2017. godine, najviše podnesaka odnosilo se na rad institucija s javnim ovlastima na svim nivoima vlasti u BiH, općinske i gradske uprave i to njih 72. Najčešće se, kako se navodi u prijavama, radilo o zloupotrebi službenog položaja ili ovlasti, primanju dara i drugih oblika koristi, sukobu interesa, sklapanju štetnog ugovora, nesavjesnom privrednom poslovanju, nezakonitom zapošljavanju, nepravilnostima u provođenju konkursne procedure, nepravilnostima u vezi s realizacijom procedura javnih nabavki.

Što se tiče radnih mjesta koja su se pokazala kao podložna korupciji to su ona radna mjesta koja raspolažu širokim diskrecionim ovlastima, pristupom informacijama, podacima i sredstvima te pristupom materijalno-finansijskim sredstvima institucije.

Evropska unija pruža stalnu podršku BiH u borbi protiv korupcije na njenom putu evropskih integracija. Projekt Evropske unije "Razvoj kapaciteta za prevenciju korupcije i izradu strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini" osmišljen s ciljem pružanja podrške Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), zajedno s tijelima i timovima za borbu protiv korupcije, koja djeluju na entitetskim i kantonalnim nivoima. Projekt vrijedan 200.000 eura je implementirao Altair Consortium u periodu od oktobra 2016. godine do augusta 2017. godine.

"U prvoj fazi provođenja projekta pripremljeni su antikorupcijski pojmovnik, smjernice za razvoj strateških dokumenata iz oblasti borbe protiv korupcije i pregled antikorupcijskih strategija i akcionih planova. U prvom kvartalu 2017. godine sačinjena je sveobuhvatna analiza antikorupcijskih strategija i akcionih planova entiteta i kantona. Putem ovog projekta realizirana je tehnička i ekspertna podrška tijelima za sprečavanje korupcije na svim nivoima vlasti u BiH, kako u smislu jačanja njihovih kapaciteta tako i u pravcu uspostave efikasnijeg sistema prevencije korupcije", rekla je Sivić.

Od rezultata zavisi otvaranje poglavlja EU

Kako nam je rekla glasnogovornica Delegacije EU Jamila Milović-Halilović, prevencija i suzbijanje korupcije zahtijevaju punu pažnju od samog početka u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a otvaranje pojedinačnih poglavlja EU acquisa će se zasnivati na opipljivim rezultatima.

"Kao što je navedeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije o BiH objavljenom u aprilu ove godine, Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak kada je riječ o preporukama iz prethodnog izvještaja (od 2016. godine), a u vezi s usvajanjem strategija i akcionih planova na različitim nivoima vlasti. Ipak, zakonodavni i institucionalni okvir i dalje je neodgovarajući, dok rasparčanost akcionih planova njihovu provedbu čini manje učinkovitom. Preostaje jaz između deklarativne političke volje i nedostatka konkretnih rezultata", kazala je Milović-Halilović.

U Strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan, objavljenoj u februaru, navodi se da se vladavina prava u regiji mora znatno ojačati u cilju borbe protiv korupcije i odgovora na preplitanje javnih i privatnih interesa.

"Jake i nezavisne institucije na cijelom Zapadnom Balkanu ključne su za sprečavanje i suzbijanje korupcije te provođenje učinkovitijih istraga i sudskih procesa u cilju donošenja presuda i njihovog provođenja, što uključuje i stroge sankcije. Strategija je pozvala i na jačanje pravosudnih tijela i specijaliziranih tužilačkih struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, što podrazumijeva i razmještanje specijalnih policijskih jedinica u tužilaštva. Također je potrebno uvesti i mjere poput oduzimanja nelegalno stečene imovine, oduzimanja prava na obavljanje javne dužnosti, strožija pravila i kriterije za javne službenike te više transparentnosti i mehanizama za žalbe građana", kazala je Milović-Halilović.

Još mnogo posla

U izvještaju Evropske komisije nalaze se pojedinačne preporuke u kojima se navodi kako BiH treba usvojiti dosljedne i vjerodostojne akcione planove (koji još nedostaju), zasnovane na realnom budžetu i osiguravanju provedbe i praćenja strategija za borbu protiv korupcije, uspostaviti tijela za sprečavanje korupcije, izmijeniti i dopuniti zakonodavstvo kako bi se osiguralo efikasno rješavanje sukoba interesa na nivou države, FBiH i Brčko distrikta, unaprijediti propise koji regulišu imovinske kartice i usvojiti propise koji osiguravaju efektivnu zaštitu onih koji prijavljuju korupciju (uzbunjivača) i znatno unaprijediti postignute rezultate u oblastima suzbijanja i sprečavanja korupcije, između ostalog uvođenjem efektivnih i preventivnih sankcija.

Naime, u dokumentu se navodi kako su tokom prošle godine provedene 193 istrage za zločine vezane za finansije i korupciju. Riješeno je 125 slučajeva na način da je 26 izvještaja protiv 107 osoba i 11 dopunskih prijava protiv 68 osoba dostavljeno nadležnom tužilaštvu.

"U cijeloj državi bile su ukupno 232 optužnice, što predstavlja povećanje od 18 posto u poređenju sa 2016. godinom, a doneseno je 156 osuđujućih presuda (151 u 2016.), a većina ih je uslovnih. Nije bilo pravosnažnih osuđujućih presuda u medijski eksponiranim predmetima. Zaplijenjeno je nezakonito stečenih 837.000 eura. Većina osuđujućih presuda izrečena je zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlasti", navodi se u izvještaju.