Jaskiinenova izjava stigla je nakon slučaja u Španiji, gdje je od Googlea traženo da ukloni zastarjele finansijske detalje o pojedincu. Jaaskinenovo mišljenje moglo bi izazvati veliku debatu u Evropskoj uniji oko toga imaju li ljudi "pravo da budu zaboravljeni".
Zagovarači privatnosti smatraju da bi pojedinci trebali imati veću kontrolu nad podacima.
Slučaj na koji se Jaaskinen osvrnuo desio se u novembru 2009. godine, kada se jedan Španac žalio na linkove na Googleu koji vode do izvještaja elektronskih novina o tome kako mu je kuća oduzeta zbog dugova.
Španac se žalio da je izvještaj star 10 godina te da linkovi više nisu relevantni i da bi ih trebalo ukloniti. Nije mu uspjelo jedino da ukloni i izvorni članak, jer je procijenjeno da je od javnog interesa. Uložio je žalbu Španskoj agenciji za zaštitu podataka, koja ga je podržala, a slučaj je kasnije došao i do Evropskog suda pravde.
U iznošenju svog pisanog mišljenja o slučaju, Jaaskinen je uzeo stav da se "Google ne treba generalno smatrati kontrolorom privatnih podataka na web-stranicama koje procesuira".
"Prema tome, nacionalna tijela zaštitu podataka ne mogu tražiti od pružaoca usluga pretraživanja na internetu da povuče informacije iz svog indeksa", napisao je Jaaskinen i dodao kako to znači da se korisnici neće moći pozvati na neko generalno pravo da budu zaboravljeni od pretraživača.
Naravno, sud nije vezan za Jaaskinenovo mišljenje, ali, generalno, prati ovakve preporuke. Konačna presuda u ovom slučaju očekuje se do kraja ove godine.
Čitav slučaj će se vidjeti kao testiranje "prava na zaboravljanje" u Uredbi o zaštiti podataka, o čemu se trenutno raspravlja u Evropskom parlamentu.
EU planira dopune Uredbe o zaštiti podataka koja je uzvojena još 1995. godine, kada je internet još bio u povoju.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
