Morski život u Meksičkom zaljevu naglo opao nakon izlijevanja nafte BP-a

Istraživači su analizirali takozvanu 'zonu sumraka', veliko područje između osvijetljene površine i najmračnijih dubina okeana, gdje se hrane brojne morske životinje, uključujući delfine i kitove. Upravo u tom dijelu zaljeva nalazila se bušotina kojom je upravljao BP, a iz koje je nakon eksplozije iscurilo 134 miliona galona nafte.

Prema studiji, broj pronađenih riba pao je za 63,5 posto od godine nakon izlijevanja do 2015. godine. Rakovi, među kojima su škampi i kril, smanjeni su za 62 posto, dok je broj većih životinja poput lignji i hobotnica pao za 59,7 posto. Populacije se, prema nalazima istraživanja, nisu ni približno oporavile.

Tim Traceyja Suttona, biološkog okeanografa s Nova Southeastern Universityja, koristio je mreže na različitim dubinama, akustični sonar i genetske analize. Sutton je rekao da prirodni faktori poput temperature, količine kisika i hrane ne objašnjavaju pad.

"Vidjeli smo ovaj veliki pad. Pitanje je zatim bilo zašto? Zato smo pogledali sve prirodne varijable za koje smo mislili da bi to mogle objasniti, odnosno temperaturu, opskrbu kisikom i hranu. Nijedna od njih se ne mijenja s padom. Događaj koji jeste bila je naftna mrlja. Zato mislimo da je to najvjerovatniji uzrok pada", rekao je Sutton.

Eksplozija na platformi Deepwater Horizon usmrtila je 11 radnika, a nafta i gas su curili gotovo pet mjeseci. Sutton navodi da su se zagađivači zadržali u jajima preživjelih životinja, zbog čega su kasnije generacije bile slabije. BP-ov glasnogovornik Paul Takahashi rekao je da je nesreća "zauvijek promijenila" kompaniju i da su uvedene mnoge promjene kako bi se spriječio sličan događaj.

Koautorica studije Isabel Romero sa University of South Carolina rekla je da su i nafta i disperzanti korišteni za čišćenje štetili ribama, ali na različite načine. Vanjski naučnici upozoravaju da posljedice treba uzeti u obzir u raspravama o rudarenju u dubokom moru i povećanom bušenju u dubokim vodama.