Zemljino jezgro "curi": Iz dubina planete izlaze tvari starije od same Zemlje

Do tog zaključka došli su Yu Zhang, Wenzhong Wang, Zhongqing Wu i Bowen Chen s Univerziteta za nauku i tehnologiju Kine u Hefeiju. Svoj rad objavili su u naučnom časopisu Science Advances.

Trag u lavi

Lava koja izbija na Islandu i Baffinovom ostrvu u Kanadi dolazi iz velikih dubina, blizu granice Zemljinog jezgra, 2.900 kilometara ispod površine. U njoj su naučnici ranije pronašli neobičan sastav: vodik koji je znatno "lakši" nego u ostatku Zemljine unutrašnjosti, kao i neuobičajeno mnogo rijetkog oblika helija zaostalog iz vremena nastanka Sunčevog sistema.

Postojala su dva objašnjenja. Prema prvom, to je ostatak iz vremena kada je mlada Zemlja bila prekrivena okeanom užarene magme koji se postepeno stvrdnjavao. Prema drugom, te tvari stižu iz jezgra.

Šta je pokazalo istraživanje

Kineski tim je pomoću računarskih simulacija i mašinskog učenja izračunao šta se dešavalo s vodikom dok se okean magme hladio. Pokazalo se da taj proces nije mogao stvoriti ovakve razlike jer je vodik ostao gotovo ravnomjerno raspoređen po cijeloj unutrašnjosti planete. Rezultat je bio isti i kada su naučnici mijenjali pretpostavke, npr. količinu vode u ranoj Zemlji.

Zato autori zaključuju da je najlogičnije objašnjenje curenje iz jezgra. Jezgro je pri nastanku Zemlje upilo upravo takav lakši vodik, a vjerovatno i prastari helij. Druge studije su u lavama iz istih dubina pronašle i tragove volframa i rutenija koji također upućuju na jezgro.

Jezgro se pri tome ne "izlijeva" u plašt. Iz njega polako izlaze samo pojedine tvari, a kako se to tačno dešava, naučnici tek trebaju istražiti.

Prema autorima, ovo pokazuje da jezgro i ostatak planete razmjenjuju materijal tokom cijele historije Zemlje koja traje oko 4,5 milijardi godina.