Japan lansirao letjelicu prema Marsovim mjesecima, cilj su uzorci s Fobosa

Misiju Martian Moons Exploration, skraćeno MMX, predvodi Japanska agencija za istraživanje svemira, a u projektu učestvuje ukupno pet svjetskih svemirskih agencija. Letjelica je lansirana prije zore s glavne japanske svemirske luke na ostrvu Tanegashima.

Cilj petogodišnje misije je spuštanje robotskog istraživača i rovera na Fobos, veći i bliži od dva mala Marsova mjeseca. NASA je u proteklih 50 godina uspješno spustila devet letjelica na Mars, a Kina je to učinila 2021. godine, ali niko dosad nije sletio na Fobos ili Deimos niti donio uzorke iz Marsovog sistema.

NASA-in astrofizičar Tom Statler, koji učestvuje u projektu, rekao je: "Mnogo je adrenalina, mnogo uzbuđenja i mnogo 'wow' efekta."

Japan u misiju ulazi s iskustvom dvije uspješne misije povratka uzoraka s asteroida.

Fobos je nepravilna stijena oblika krompira, široka oko 14 milja, odnosno 22 kilometra. Naučnici se nadaju da će analiza njegove prašine, tla i stijena pomoći u objašnjenju nastanka Marsovih mjeseca, ali i mjeseca oko drugih planeta.

Misija vrijedna 578 miliona dolara uključuje letjelicu tešku pet tona, koja bi do Marsa trebala stići krajem narednog ljeta. Nakon ulaska u orbitu Fobosa, izbacit će francusko-njemački rover Idefix, nazvan po bijelom terijeru iz stripova o Asterixu.

Idefix, veličine mikrovalne pećnice, trebao bi se kretati po Fobosu 100 dana i služiti kao "izviđač za sigurnost", rekao je Julien Baroukh iz Francuske svemirske agencije.

Japanski kontrolori žele izbjeći praškasto tlo i neravan teren kada se matična letjelica spusti na površinu krajem 2028. ili 2029. godine.

Lander će na Fobosu provesti samo dva sata, bušeći i usisavajući najmanje 10 grama materijala, nakon čega će poletjeti nazad u svemir. Prije povratka prema Zemlji 2030. godine proučavat će Deimos tokom serije preleta, a isporuka uzoraka u australijskoj pustinji planirana je za 2031.

Misija nosi veliki rizik. Rusija je neuspješno pokušala tri misije prema Fobosu, Japan u svojoj jedinoj ranijoj misiji prema Marsu nije uspio uvesti letjelicu u orbitu, a i NASA je imala neuspjehe u pokušajima da odgovori na pitanje je li na Marsu ikada postojao život.

Naučnici žele utvrditi jesu li Fobos i Deimos nastali nakon drevnog sudara Marsa s velikim svemirskim tijelom ili su zarobljeni asteroidi. Markus Grebenstein iz Njemačke svemirske agencije poručio je: "To je prilika koja se pruža jednom u životu. Dio smo prve misije povratka uzoraka iz Marsovog sistema."