To možda neće naići na odobravanje kao prostor za istraživanje, ali detaljan pregled onoga što živi unutar svakog od nas će ipak vjerovatno biti od velike koristi za ljudsko zdravlje i može čak biti iskorišteno za predviđanje hroničnih crijevnih bolesti, od čireva do raka, piše list Independent.
Studijom su dekodirane DNK sekvence hiljada gena koje koristi veliki broj bakterija nastanjenih u ljudskim iznutricama. Utvrđeno je da oko 1.000 različitih vrsta klica može živjeti u ljudskom crijevima i da ih svaka osoba u prosjeku ima oko 160 vrsta.
Studiranje crijevne bakterije je teško, jer se mnoge od njih ne mogu uzgajati izvan njihovih prirodnih staništa.
"Procjenjuje se da zdravo ljudsko crijevo sadrži oko 100 triliona mikrobnih ćelija, oko 10 puta više nego što postoji u ljudskom tijelu. Mi nemamo indicija kako crijevo radi, jer ovo je vrlo složen ekosistem. Ne znamo kako se hrana probavlja i šta koja vrsta nosi sa sobom, iako je to od ključne važnosti za nas", kazao je Jeroen Raes sa Vrije univerziteta u Bruxellesu, član međunarodnog tima koji je radio na studiji.
Naučnici su uzeli uzorke fekalija od 124 Evropljanina i analizirali njihov DNK sadržaj, koristeći snažne "gen mašine" koje brzo mogu dešifrirati redoslijed genetskih "slova" koja prolaze uzduž svake molekule DNK, jedinice nasljeđivanja.
"Od svih gena u ljudskim crijevima, više od 99 posto njih su bakterijski. Bakterijska gustoća u debelom crijevu je najviša snimljena u bilo kojem ekosistemu" rekao je Jun Wang, naučnik jednog od najvećih svjetskih centara za istraživanje genoma, kineskog BGI-Shenzhena.
Dr. Raes je kazao kako je studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila mnogo različitih vrsta mikroorganizama, od kojih su neke nove za nauku i nikad prije nisu bile proučavane.
"Istraživali smo na ovaj način kako bismo izgradili veliku kartu svih gena bakterijske flore u crijevima. Pronašli smo oko 1.000 vrsta bakterija, a da jedva znamo za njih, kao i šta rade", rekao je dr. Raes i dodao:
"Ovo nam pomaže vidjeti prirodne varijacije u zdravih osoba. Ali, i da vidimo za koje osobe postoji rizik da obole od Crohnove bolest ili ulceroznog kolitisa".
Najavio je kako je sljedeća faza istraživanja vidjeti kako se sastav crijevne flore razlikuje za vrijeme života osobe i stadija bolesti, te da se vidi postoje li značajne razlike između etničkih skupina i regija svijeta.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
