"Stari lovci i sakupljači su imali veoma dobre i zdrave zube. Međutim, čim su formirali prve poljoprivredne zajednice, desila se velika promjena. Došlo je do širenja velikog broja oboljenja desni. Karijes je postao široko raširen", rekao je Alan Cooper, direktor Centra za drevne DNK uzorke u Australiji.
Hiljadama godina kasnije ljudi se još uvijek bore protiv raznih oboljenja usne šupljine. Najveći uzročnik oboljenja je hrana koju jedemo.
Cooper i njegov tim su tokom istraživanja ispitivali zube iz 34 prethistorijska ljudska skeleta. Otkrili su da, kako se mijenjala naša ishrana, sa mesa i povrća na ugljikohidrate i šećer, mijenjao se i sastav bakterija u našim ustima, prenosi NPR.
"Ono što smo kreirali u našim ustima je ekosistem niskog diverziteta prepun patogena. U ustima su se počele razvijati bakterije koje su uništile druge, manje štetne bakterije", kazao je Cooper.
Cooper vjeruje da bi se prijašnji balans mogao vratiti ukoliko bismo smanjili unos procesuiranih ugljikohidrata.
Nezapamćen skandal u Rimu: Đoković pogođen flašom u glavu, zaradio je posjekotinu
