Jesmo li uništavanjem prirode prouzrokovali pandemiju koronavirusa?

Jesmo li uništavanjem prirode prouzrokovali pandemiju koronavirusa?
102
D
DP
23.3.2020. u 13:02
26
komentara
102

dijeljenja
Jesmo li uništavanjem prirode prouzrokovali pandemiju koronavirusa? Ilustracija: Shutterstock
Pandemija koronavirusa možda je samo prva u nizu zaraznih bolesti koje će buknuti uslijed narušavanja prirodnog staništa divljih vrsta i biološke raznolikosti širom planete.
Prije samo nekoliko desetljeća, rasprostranjeno je bilo mišljenje da su prašume i netaknuta priroda, koja obiluje egzotičnim životinjskim vrstama, staništa virusa i patogena zaslužnih za zarazne bolesti poput ebole, HIV-a i denge groznice.

Ipak, mnogi naučnici danas smatraju da su za pojavu zaraznih bolesti, kao što je Covid-19, krivi čovjek i uništavanje životne sredine. Jedna od novih naučnih disciplina bavi se ovom pojavom i zove se planetarno zdravlje. Cilj je da se istraži odnos između dobrobiti ljudske vrste, drugih bića i cijelih ekosistema.

Prava su opasnost sječa šuma i ubijanje i trgovina divljim životinjskim vrstama, čime se remete ekosistemi pa samim tim i oslobađaju virusi koji novog domaćina pronalaze u čovjeku. Naučnici vjeruju da su u porastu bolesti potekle od životinja. Primjeri su ebola, SARS, ptičja gripa i Covid-19. Patogeni se prenose sa životinje na čovjeka i brzo šire, a pretpostavlja se da su čak tri četvrtine svih novih zaraznih bolesti kod ljudi potekle od neke životinje.

Dok su se kuga i bjesnoća pojavile prije mnogo stoljeća, druge su počele harati tokom prošlih desetljeća. Covid-19 se, na primjer, pojavio tek prije nekoliko mjeseci. U 20. i 21. stoljeću bili smo svjedoci zaraza poput Lassa groznice, Nipah virusa, Marburg virusa, SARS-a, Zika virusa i virusa Zapadnoga Nila. Sve su to zaraze prenesene sa životinja na ljude i prijete u velikoj mjeri zdravlju, sigurnosti i gospodarstvu na globalnoj razini.

Ekonomija se razvija, a s njom i zarazne bolesti

Zoonoza, bolesti koje čovjeku prenose životinje, rezultat je ljudskog ponašanja i uništavanja životne sredine sječom šuma, rudarstvom, izgradnjom saobraćajnica, ubrzanom urbanizacijom i porastom populacije. Ljudi sve češće dolaze u dodir s vrstama s kojima nikada ranije nisu dijelili životni prostor. Zoonoza je, stoga, skrivena cijena ekonomskog napretka.

"Stvorili smo gusto naseljene sredine koje dijelimo sa šišmišima, glodavcima, pticama i drugim životinjama. Zbog toga dolazi do stalne interakcije među vrstama pa samim tim i prilike za prijenos zaraze", ističe Erik Fevre sa Sveučilišta u Liverpoolu za The Guardian.

Patogeni ne poštuju granice, kako to objašnjava ekolog Thomas Gillespie, profesor na Univerzitetu Emory u SAD-u. On tvrdi da većinu patogena još nismo ni otkrili, a da su dosadašnje zarazne bolesti samo početak. Uništavanjem životne sredine, uništava se i prirodna barijera između nas i bolesti koje su prisutne u divljini, stoga se mogu očekivati buduće pandemije prouzrokovane smrtonosnim patogenima.

Kada životinje gube svoje prirodno stanište, one se zbiju u životnom prostoru koji je preostao, što nerijetko dovodi do većeg kontakta s ljudima. Primjer je širenje lajmske bolesti u SAD-u gdje su šume ustupile mjesto predgrađima, čiji su mještani daleko više izloženi krpeljima koji ovu bolesti prenose.

Prijetnju ne predstavlja priroda, već ljudsko ponašanje

"Naučnici i javnost često su u zabludi kada kažu da su ekosistemi prijetnja sami po sebi. To je netačno. U prirodi svakako čuči opasnost, ali štetu čine ljudi kada je narušavaju", poručuje Richard Ostfeld, s Cary Institute of Ecosystem Studies iz Millbrook, u američkoj saveznoj državi New York. Razaranjem ekosistema dolazi do porasta u broju pojedinih vrsta koje su ujedno i savršeni domaćini za nove, ali i postojeće bolesti.

Izvorište zaraznih bolesti je i tržište mesom divljih životinja. Covid-19 je upravo nastao kao posljedica ove djelatnosti, na pijacama žive robe u kineskom gradu Wuhanu. Na toj pijaci kupac je mogao kupiti štence vuka, repate vodozemce, krokodile, škorpione, štakore, vjeverice, lisice, cibetke i kornjače. U zapadnoj i središnjoj Africi se, pak, na tržnicama mogu pronaći na desetke vrsta ptica, majmuna, šišmiša, kukaca i glodavaca. Higijenskih uvjeta na ovim mjestima skoro da i nema pa su to prave tempirane bombe u epidemiološkom smislu.

Pijacu u Wuhanu vlasti su sada zatvorile, dok je Peking zabranio trgovinu divljim vrstama, osim ribe i morskih plodova. Ipak, pojedini znanstvenici smatraju da ove mjere nisu pravo rješenje, ističući da su ova tržišta ključan izvor namirnica stotinama miliona siromašnih ljudi te da ih se nemoguće riješiti. Iako su divlje, a ne domaće životinje najčešće prenositelji zaraznih bolesti, ne bismo trebali upirati prstom u tržnice žive robe, već u samu trgovinu divljim životinjama. Pritom, naučnici upozoravaju da bi potpuna zabrana ovakvih tržnica u Africi i Aziji potaknula nezakonitu trgovinu ili crno tržište koje se tek ne može regulirati.

"Izbijanje epidemije uvijek počinje s jednom ili dvije osobe. Rješenje problema leži u obrazovanju i podizanju svijesti. Dakle, moramo osvijestiti ljude, da shvate da se situacija promijenila", poručuje Brian Bird, virolog s Univerziteta u Kaliforniji. On dodaje da ne možemo predvidjeti kada će izbiti sljedeća pandemija, ali da je potrebno da se osmisli plan tako da budemo spremni na najgori mogući ishod. Jedino što je sigurno, ističe on, jest da će se pandemije neminovno događati.
Prijavi grešku


Komentari (26)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...