Jasmin Hasić: Horska muzika u BiH ne zavređuje pažnju koja joj pripada
Umjetnički odbor horskog šampionata imao je izuzetno težak zadatak - izvršiti selekciju horskih ansambala s najboljim programskim sadržajem koji će se takmičiti u kategorijama dječiji horovi, muški i ženski horovi, mješoviti horovi i vokalni ansambli.
Stanje u oblasti horske muzičke umjetnosti u našoj zemlji najbolje oslikava činjenica da će se u Tuzli predstaviti 20 ansambala iz inozemstva te dva iz naše zemlje, a riječ je o Ženskom horu Srednje muzičke škole iz Zenice i Mješovitom horu Srednje muzičke škole "Vlado Milošević" iz Banje Luke.
"Svojevremeno horska muzika u Tuzli je bila brend grada. U vrijeme djelovanja profesora Čestmira Mirka Dušeka bila je na izuzetno visokom nivou, ali u posljednjem periodu imamo problem s manjkom horskih ansambala u Tuzli, ali i ostalim gradovima u našoj zemlji. Sve to može biti rezultat raznih društvenih promjena, ali i pojave komercijalnih umjetničkih sadržaja koji višeglasnu umjetničku muziku s ozbiljnim programima sputava u njenom razvijanju", kaže u razgovoru za Klix.ba Jasmin Hasić koji je i direktor Međunarodnog horskog šampionata "Lege Artis".
Svaki veći grad u BiH ima muzičku školu, a nastavni planovi i programi rada predviđaju hor kao obavezan predmet. Međutim i pored toga Hasić kaže da višeglasna horska muzika u našoj zemlji ne zavređuje pažnju koja joj objektivno pripada.
"U obaveznom sistemu osnovnog obrazovanja problem je što nastavnici muzičke kulture u okviru svojih redovnih nastavnih aktivnosti nemaju obavezne hor i orkestar, već je učeniku pušteno na volju da li to želi pohađati ili ne", ističe naš sagovornik, inače magistar muzičkih umjetnosti iz oblasti dirigovanja.
Potrebna sistemska podrška
U Tuzli trenutno djeluje horski ansambl "Lege Artis" u kojem je izuzetno mali broj članova pohađao muzičku školu, što prema Hasićevim riječima, pokazuje da se kod građana naše zemlje od malih nogu ne razvija svijest o značaju ovakve vrste umjetnosti.
"Samim tim vi ne možete očekivati neke ozbiljne programe horske muzike. Ovaj problem je izražen i u glavnom gradu BiH u kojem imate dva-tri horska ansambla koja su zaista ozbiljna, a tu su i pojedini entuzijasti koji pokušavaju s mrtve tačke pokrenuti tu scenu. Ali, za sve je potrebna institucionalna podrška", navodi Hasić.
Da bi se popravila situacija u vezi formiranja, djelovanja i ozbiljnog uspješnog rada profesionalnih i amaterskih horskih ansambala, Hasić kaže da se mora raditi na sistemskoj podršci i razvoju ove djelatnosti.
"Ministarstva obrazovanja na svim nivoima u BiH u saradnji s pedagoškim zavodima moraju raditi na povećanju broja sati skupnog muziciranja u osnovnim školama, kao i uvrštavanju ovih časova u normu nastavnicima muzičke kulture, što u većini škola nije slučaj trenutno, imajući u vidu specifičnost i težinu rada sa dječijim višeglasnim horovima i orkestrima. Vjerujem da ovakav pristup uveliko može doprinijeti pravilnom psihofizičkom razvoju djece i udaljavanju od poroka i ružnih tema kojima su svakodnevno izloženi, kao i stvaranju navike da se priključuju horskim ansamblima i njeguju ovaj vid umjetnosti", smatra sagovornik portala Klix.ba.
Nadležni za kulturu u našoj zemlji, prema Hasićevim riječima, moraju prepoznati i vrednovati rad horskih ansambala, naročito onih uspješnih koji pronose ime države na ozbiljnim inostranim festivalima i u BiH donose brojne nagrade, na način da im se omoguće osnovni uslovi za rad, od prostorija, opreme, pa do osiguravanja sredstava za odlaske na ozbiljne festivale horske muzike u Evropi i svijetu.
"Kao jedno od mogućih rješenja se nameće i potreba stvaranja diplomiranih dirigenata s naročitim naglaskom na horsko dirigovanje, imajući u vidu činjenicu da u BiH postoje tri-četri orkestra, od kojih jedan profesionalni filharmonijski, dok je vokalnih ansambala i horova mnogo više aktivno, a za što su nadležne muzičke akademije u BiH", nastavlja Hasić.
Svjetski ansambli dolaze u Tuzlu
Svi ljubitelji horske muzike s programima evropskih i svjetskih ansambala moći će se upoznati kroz Međunarodni horski šampionat "Lege Artis", a bh. horske pjevače očekuje izrazito jaka konkurencija, s obzirom na to da u Tuzlu stižu univerzitetski horski ansambli iz Kolumbije, Zagreba, Slovenije, Srbije, Mađarske, Češke...
Najbolje će odabrati internacionalni žiri kojeg čine David Means iz Sjedinjenih Američkih Država, Ludo Claese iz Belgije, Jasenka Ostojić iz Hrvatske, Đorđe Stanković iz Srbije i Rešad Arnautović iz BiH. Oni će pobjednicima dodijeliti Grand Prix takmičenja, odnosno Zlatnu liru.
Svi festivalski sadržaji su besplatni, a horski šampionat sačinjavat će i bogat prateći program koji predviđa muziciranja na Trgu slobode u Tuzli, platou kod spomenika Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića te u Gradskom parku. Također, bit će upriličen koncert duhovne muzike u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a predviđeno je i predavanje Davida Meansa.
Svečano otvorenje festivala planirano je u petak, 7. juna u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli u 19:30 sati, a nastupit će Mješoviti hor "Lege Artis", Vokalni ansambl Iskre i Mješoviti hor BZK Preporod iz Brčkog. Ovoj gala večeri će prethoditi koncert za najmlađe istog dana u 12 sati.
Međunarodni horski šampionat realizira Gradsko umjetničko društvo "Lege Artis" u partnerstvu s Bosanskim kulturnim centrom u Tuzli, a pod pokroviteljstvom Grada Tuzla i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Cjelokupan program šampionata možete pogledati ovdje.
Rapsodija Begovićevog tima odlučila prvog putnika u Premiership, QPR izborio opstanak
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
