Predstava koja plijeni pažnju regije: Ivana Milosavljević probudila bosansku kraljicu iz legende

''Bosanska kraljica'' svoju premijeru doživjela je 23. septembra prošle godine, a pripala joj je i čast da svečano otvori prvi Festival premijera Teatra Kabare Tuzla.

Nakon toga je učestvovala na desetak različitih festivala i imala nekoliko gostovanja.

Poslije premijernog izvođenja svoj pozorišni put ova monodrama nastavila je izvedbom u Našicama prošle godine, gdje je izvedena dva puta, odnosno prilikom predstavljanja rada ogranka Matice hrvatske iz Tuzle te u okviru festivala Dani slavonske šume kada je odigrana u ambijentalnom prostoru.

"U BiH prvo gostovanje sam imala na drugom festivalu Kraljev festu u Kaknju, a nakon toga je uslijedio niz izvođenja, kako na festivalima, tako i prilikom obilježavanja datuma značajnih za našu zemlju, krenuvši od Tuzle, Gračanice, Žepča, Brčkog, pa do Banje Luke. Također, zabilježeni su nastupi i u zemljama regiona, odnosno u Zemunu, Peći gdje je Grad Tuzla finansirao gostovanje, Postojni i Tirani", istakla je Milosavljević.

Ovim komadom Milosavljević je nastupila i na nekoliko festivala.

"Izdvojila bih značajne profesionalne pozorišne festivale na kojima je predstava prošla selekciju i uvrštena u program, a to su deveti Međunarodni festival monodrame (MONOAKT) u gradu Peć na Kosovu te nedavno završeni drugi BATTIF! Na oba festivala moja malenkost je dobila nagradu za najbolju glumicu", ponosno ističe ova mlada glumica i rediteljica.

Umjetničko-vizionarski pristup

Milosavljević posebno raduje što nakon svake izvedbe "Bosanske kraljice" publika ima potrebu razmijeniti s njom nekoliko riječi o samoj predstavi.

"Prilikom tih razgovora saznajem, nevezano u kojoj državi čovjek živi, da ovako koncipirana predstava produbljuje osjećaj domoljublja, povezanosti sa svojom zemljom, čak i pored barijera u jeziku. Također, u zemljama regiona vrlo često ističu svoje porijeklo s naših prostora, što je jedan od pokazatelja koliko su migracije žive i da se njihov utjecaj osjeti i danas. Pored toga, upoznajem ljude kojima se nakon predstave budi radoznalost i imaju potrebu da više saznaju o samoj historiji tog perioda, što mi pričinjava zadovoljstvo jer ova monodrama nudi jedan umjetničko-vizionarski pristup otjelovljenju Katarininog lika", navodi Milosavljević.

Prema dostupnim informacijama kraljica Katarina je rođena oko 1425. godine u Blagaju, u čuvenoj porodici Kosača.

Jedna je od rijetkih koja je preživjela pad Bosne, a njena neizmjerna snaga, vjera, mudrost, hrabrost, bol i ljubav prema domovini bila je inspirativna za našu sagovornicu.

Milosavljević je u akademskoj 2015/2016. godini upisala drugi ciklus studija Glume na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli, a kroz istraživanje ličnog glumačkog stila na prvom semestru već se polako spremala za samostalni glumački projekt koji ju je očekivao u nastavku školovanja.

Veliki interes javnosti

"Za samostalni glumački projekt na drugom ciklusu studija pri Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli odabrala sam raditi predstavu o temi Katarine Kosače, kojom sam željela publiku uputiti na važnost njenog življenja i djelovanja, kako u periodu raspadanja bosanskog kraljevstva, tako i danas. Na početku rada nisam mogla ni zamisliti da će moja zamisao i angažman poprimiti današnji oblik te da će ova predstava izazvati veliki interes javnosti i da ću u svemu tome i sama pronaći lično zadovoljstvo", kaže Milosavljević te dodaje:

"U nastajanju ove monodrame je učestvovalo mnogo profesionalaca Jasmina Čelebić-Tanović, Baisa Bakin, Lejla Teskeredžić, Alen Matošević i Boris Pejić kojima ovom prilikom zahvaljujem na njihovom umjetničkom djelovanju i pristupu, dok su najveću podršku dali Marica Petrović i Vlado Kerošević koji su otvorili put, svako svojim estestkim promišljanjem, od stvaranja dramskog teksta do umjetničke kreacije ovoga lika. Predstava je ubrzo ušla u produkciju Teatra Kabare Tuzla, Matice hrvatske Tuzla, Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli i predstavila se široj javnosti".

Na upit kakve nam poruke šalje bosanska historija kroz ovu predstavu, Milosavljević kaže da se Katarina nije samo probudila iz legende kao svjedok prošlosti, kako bi poslala poruke mira, tolerancije i ljubavi, nego i da upozori na opasnosti kojima su ljudi svakodnevno izloženi.

Žena koja je nastojala vratiti 'krunu' Bosni

"Uprizorili smo Katarinu koja suosjeća, koja je i sama bila pod ratnim okolnostima i promjenom vlasti, u izbjeglištvu, koja je i sama izgubila djecu, ali nikad nije zaboravila svoje porijeklo te se kroz cijeli svoj život borila za opstojnost zemlje i ljudi. Katarinu smo doživjeli kao osobu koja nije htjela dati svoj život kao mučenica i time postati narodni heroj, kao kraljicu koja je svojim znanjima, umijećima i djelovanjem nastojala vratiti 'krunu' Bosni", navodi Milosavljević.

Pod spomenutim utjecajima i preprekama na životnom putu, kraljica se nije mijenjala, već je ostajala dosljedna svome.

"Kroz predstavu poručuje da bosanski narod može svojim djelovanjem poboljšati svoju budućnost boreći se za svoju zemlju na način kako je nekada to ona sama radila te da su svi ljudi jednaki po zemlji na kojoj su rođeni. Njena upornost za održivost bosanskog identiteta može i nama biti polazište na kojem ćemo graditi svoju ljubav prema zemlji. Nakon svih životnih situacija koje je doživjela, od kojih su mnoge i uprizorene na sceni, Katarina se ponovo vraća u legendu. Upravo to i jeste pitanje na koje trebamo tražiti odgovor mi sami u sebi: Je li historija učiteljica života i jesu li historijske osobe mogući uzori", ističe Milosavljević.

Prilikom rada na bilo kojoj predstavi za glumca je bitno da se što više pokuša poistovjetiti s likom koji tumači, a Milosavljević su, kao majci i osobi koja se konstantno bori za svoja neostvarena prava, Kosačina borba za očuvanje bosanskog kraljevstva, naroda, identiteta i borba za djecu koju su joj otuđili predstavljale mogućnost identificiranja s likom.

"Kroz dramski tekst mogla sam na izvjestan način osjetiti njen gubitak i bol i neku, mogu slobodno reći, vrstu nepravde koja joj se u životu konstantno zbivala. S obzirom na to da je razdoblje njenog života složeno, nedovoljno poznato i da se o tom razdoblju postojanja same Bosne malo zna i nedovoljno govori, to mi je ujedno bila i motivacija da se više pozabavim ovom temom čija aktuelnost se može primijeniti u ovom vremenu", nadovezuje se Milosavljević.

Zahvaljujući tematici, pristupu i izvedbi predstavu je prepoznao Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona i vrednovao ju je preporukom za izvođenje višim razredima osnovnih škola i srednjoškolcima, što je jedan od pokazatelja njenog kvaliteta.

"Predstava je nastala iz potrebe da se jedno biografsko i historijsko-kulturno razdoblje Bosne oživi i prenese na nove generacije koje i na ovaj način mogu naučiti o prošlosti bosanskohercegovačkog naroda. Ideja ove predstave je zapravo u tome da kroz lik Katarine, kraljice majke, i primjer njenog života, njene borbe za opstanak bosanskog kraljevstva, naroda i djece podsjetimo na važnost bosanske historije, njenog bogatstva zemlje, naroda, postojanje kraljevstva, upozorimo na prijelomne trenutke postojanja Bosne s konotacijom na današnje vrijeme, pozovemo na razmišljanje i kritičko djelovanje (čitanje knjiga, upoznavanje historije), usmjerimo na bogatstvo različitosti svih naroda koji čine BiH, podsjećajući na važnost održavanja prirodnih, historijskih i kulturnih te tradicionalnih resursa", dodaje Milosavljević.

Izvedba na godišnjicu smrti kraljice Katarine

"Bosanska kraljica" svoj život na daskama koje život znače nastavlja 25. oktobra na sceni Teatra Kabare Tuzla, a bit će izvedena u okviru obilježavanja Dana matice hrvatske u Tuzli.

"Na taj način će biti obilježena i godišnjica Katarinine smrti (25. oktobra 1478. godine, op.a.). Riječ je o simboličnom potezu kojim održavamo uspomenu na njeno postojanje", zaključuje Milosavljević.

S druge strane, Milosavljević već nekoliko godina vodi dramsku sekciju u Općoj gimnaziji Katoličkog školskog centra ''Sveti Franjo'' u Tuzli, a ove godine joj je Centar za dramski odgoj iz Mostara dodijelio i međunarodnu nagradu za doprinos razvoju dramskog odgoja "Grozdanin kikot" za 2016. godinu.

Naša sagovornica ove godine obilježava i punih deset godina umjetničko-pedagoškog rada s mladima te je u pripremi novog projekta koji će objediniti svo njeno dosadašnje iskustvo.