Berin Tuzlić: BiH ima svoju strip scenu, a postoji i publika
Berin Tuzlić je nedavno na Comic Conu u Dubaiju i Zagrebu predstavio svoj novi strip "Infra Devil" koji je originalno objavljen na engleskom jeziku. Sastoji se od 140 stranica, a ono što ga posebno odlikuje je QR kod na naslovnici čijim skeniranjem čitalac ima mogućnost slušati ili preuzeti muziku one man projekta Drumelody, multimedijalnog projekta na čijem je čelu upravo Berin Tuzlić, koji futurističkim pristupom otvara novu eru elektronske muzike.
On ističe da je počeo crtati još kao učenik u 5. razredu osnovne škole, a u to vrijeme je počeo svirati i bubnjeve. U tom trenutku, prema njegovim riječima, nije imao bubnjeve, već je "lupao" po trosjedu improviziranim palicama koje je uglavnom pravio od starih ofingera. Pošto je uvijek razmišljao multimedijalno, tokom odrastanja se razvijao na više polja tako da se trenutno veže za strip umjetnost, muziku, animaciju, ali i marketing.
Cyberpunk kao vječita inspiracija
Izdavanje "Infra Devila", najnovijeg stripa Berina Tuzlića, potpisuje Pixel iz Sarajeva, a može se kupiti u striparnici na Baščaršiji u Sarajevu te Strip centru Tino u Zagrebu.
"U stripu 'Infra Devil' glavni karakter je žena s gas-maskom i zvijezdom na čelu. One man projekt Drumelody je na omotu posljednjeg albuma također imao fotografiju ovog lika. Kasnije sam ovaj fiktivni karakter iskoristio i za izradu spota za pjesmu "Bad Sunshine", a uporedo s tim albumom sam izdao i strip 'Devil In Side'. 'Infra Devil' je zapravo logičan nastavak prethodno navedenog stripa, ali da sve ne bi bilo klasično ubacio sam dodatna dva lika", kaže Berin Tuzlić.
Tuzlić je tokom razgovora u više navrata naglasio da je veliki ljubitelj cyberpunka, posebnog ogranka sci-fi žanra koji se uglavnom bazira na temema vezanim za globalni polaritet čovjeka i računara, humanoidnog i robotiziranog te je upravo na tom narativu gradio likove i radnju u svojim stripovima.
"Ja sam u tu cyberpunk slagalicu pokušao ugraditi sebe, tj. pokušao sam predstaviti svoju percepciju cyberpunka pa sam u taj okvir stavio Sarajevo, sve naše priče, a onda sam i s tehničke strane to pokušao učiniti zanimljivim QR kodovima te povezivanjem likova iz stripa s mojim muzičkim spotovima i animacijama. U izradi je i moj treći broj stripa koji će nositi naziv 'Diesel City', koji će osim sci-fi imati i neku World Disney estetiku. Jasno je da ljudima dosade jednoobrazne stvari pa ste primorani stalno inovirati", dodao je.
Tehnološki napredak je uveliko pomogao strip autorima
"Pogrešno je misliti da Sarajevo nema izgrađenu strip scenu. Imamo puno mladih strip crtača, a također ima i publike. Pojedini strip crtači iz BiH trenutno žive i vani gdje su se vrlo visoko pozicionirali. Mi uopće ne zaostajemo za Zagrebom, Beogradom ili nekim drugim regionalnim centrom. Možda je čak naša najveća prednost upravo to što niko ne pomaže strip crtačima, jer tada radite nešto isključivo zbog ljubavi, a takva filozofija preovladava i kod publike. Izložbe su posjećene, još uvijek u Sarajevu imamo striparnicu gdje se prodaju isključivo stripovi, a jedino što nam fali za jedan paket aranžman jeste jedan dobar strip festival", smatra Tuzlić.
Ovaj svestrani umjetnik navodi i to da je strip umjetnost koja ne poznaje granice i koja je odlična platforma za sve nadarene ljude kako bi maksimalno iskazali vlastiti kreativni potencijal.
"Da biste napravili strip najprije trebate imati ideju, a da biste imali ideju trebaju vas inspirisati neke stvari. Znate, inspiracija je moja glavna motivacija za sve. Međutim, interesantno je da tu ideju morate iskazati isključivo u jednoj rečenici, a što rečenica ima manje riječi ta je ideja bolja. Kada u glavi već imate sadržajni okvir, pristupate izradi sinopsisa u koji zapisujete okvirnu radnju. Strip je, za razliku od ostalih vidova umjetnosti, specifičan po tome što sadrži, kako idejnu tako i vizuelnu komponentu, što nije specifično za, recimo, književnost. Poslije svega toga krećete u proces karakterizacije likova, kreiranje ambijenta, rekvizita koji će se naći na papiru i sl.", kaže lider projekta Drumelody.
S obzirom na to da je sve više onih umjetnika koji zapostavljaju manuelni rad i koji se posvećuju digitalnim oblicima stvaranja, Berin Tuzlić ističe da je tehnološki napredak uveliko pomagao autorima kako bi prvenstveno lakše distribuirali svoje radove.
Na kraju, on podvlači kako primjerice digitalni strip ima više benefita nego klasični jer omogućava čitaocu da čita kocku po kocku i da na osnovu toga formira mišljenje o djelu, dok je kod konvencionalnog primoran da čita stranicu po stranicu. Također, govori kako je sve popularniji i videostrip koji se ne smije miješati s animacijom, a njega karakterizira listanje slika sa zvukom u pozadini.
"Ja ne opravdavam one ljude koji kažu da nije moguće uspjeti. Pogledajte samo neke egzaktne ekonomske pokazatelje i vidjet ćete da postoje milioneri koji žive i rade u BiH ili koji žive u inozemstvu, ali su porijeklom iz BiH. Dakle, nemaju oni koji neće da rade. Nas su u socijalizmu učili da smo svi isti, ali Tito ipak ima svoj otok Vangu. Znači, učeni smo da smo svi isti iako mi nemamo otok kao što ima Tito. To je bilo samo prividno blagostanje, i tada su bili bogati i siromašni. Dakle, lagali su nas baš kao što nas i danas neki lažu da se ne može. Može se, samo treba raditi. Ukoliko imate šta da ponudite i ako ste kvalitetni, na današnjem globalnom tržištu sigurno ćete uspjeti", kategoričan je on.
Na samom kraju važno je istaći da je Berin Tuzlić i autor "Fazonatora", jednominutnog animiranog filma koji se već emitira na nekim domaćim televizijskim stanicama. Završeno je kreiranje 60 epizoda, dok ih se 30 već emitira. Ono što je karakteristično za "Fazonatora" jeste da je on dobio i nekoliko nagrada na međunarodnim takmičenjima kratkog animiranog filma.
