"Bosna u pijesku"
0

Alma Telibečirević vam priča historiju BiH kroz simbole

Razgovarala: Tatjana Sekulić
Bosanskohrecegovačka umjetnica i aktivistkinja Alma Telibečirević vjeruje u moć simbola kojima se iskazuje suština. Upravo zbog toga odlučila je slikati simbole pijeskom. Fascinirana je srednjovjekovnom Bosnom i stećcima, te je odlučila predstaviti nam svoj vid tog perioda bh. historije.

Kako je nastala ideja da slikate simbole pijeskom? U čemu ste pronašli inspiraciju?

Još tokom studiranja nacionalne historije umjetnosti spoznala sam da bh. historija posjeduje neizmjerno bogatstvo simbola koji su obilježili određene vremenske djelove, te sam željela kreirati ciklus slika koji na određeni način istražuju ove simbole, istovremeno prikazujući jednostavnost i simboličku moć boja, te koristeći akrilne boje vezane prirodnim materijalima - pijeskom. Simboli zastupljeni na kolekciji od 12 slika, od kojih su tri – triptiha, uglavnom se vežu uz simbolizam srednjovjekovne Bosne, religijski i floralni motivi, prikazani na dekorativan način.

Šta zapravo predstavljaju simboli? Koliko su oni bitni u svakodnevnom čovjekovom životu?

'Simbol pripaja vidljivoj slici dio nevidljivog koji je opažen natprirodno, kazao je Paul Klee. Svaki novi simbol je novi prozor u svijet i stvarnost. Svrha simbola je najviše spoznajna. Umjetničko djelo svijest ljudi uzdiže na nivo percepcije potreban za uočavanje skrivenih i složenih sadržaja. Mijenja tok svijesti posmatrača postojanošću svoje suštine. Kroz stvaranje simbola eliminišu se nepotrebni elementi, ostaju samo suštinski izrazi odabranog smisla. Težnja simbola je da se nađe i sačuva trajno u prolaznosti, da se artikuliše nerazgovjetno, osmisli naizgled besmisleno i nepovezano. Dekodiranje simbola je otkrivanje sadržaja iza formalnog znaka - poniranje u drugu dimeziju. Simbol je više od običnog znaka. On upućuje s one strane značenja, stavlja psihu u pokret. Predstavlja vrata koja uvode svijest na drugi nivo tumačenja percipiranog sadržaja. Simboličko stvaralaštvo, kao najreprezentativnija funkcija ljudskog duha, ne kopira i ne preslikava, nego stvara, imenuje i označava i u toj svojoj konceptualizaciji otjelovljuje predmete iskustva u njihovom punom značenju i smislu. Stvaranje smisla jeste najdublji red koji ostvaruje simbolički jezik. Umijeće simbolizma omogućuje čovjeku da dešifruje stvarnost i ogromnu količinu impresija artikuliše u spoznaju stvarnosti. Sve što znamo, znamo posredstvom simbola i kad-god se izražavamo o tome što znamo, činimo to simboličkim jezikom. Simboli su jezgro stvaralaštva. Otvaraju duh prema nepoznatom, beskonačnom.

Kroz djela pokušavate predstaviti srednjovjekovnu BiH. Zašto ste odabrali upravo taj period naše historije?

Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetnički izraz razvija u širokom spektru raznovrsnih strujanja koja su zahvatala istočnu jadransku obalu, kroz njen milenijski period. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u polazištu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz neposredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo šarenilo izrazito usložnjava prisustvo jake franačke, bizantske, ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjovjekovne bosanske države i društva ima značajan upliv i utjecaj na bosanskom području.

U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština, koja osim primjene visokorazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti svoga vlastitog kulturnog izražaja i stila. Stećci, kao predstavnici te autohtone kulture, su vrlo važni za proučavanje naše prošlosti jer ukrasni motivi, a naročito natpisi na njima, daju dragocjene podatke iz historije, politike, lingvistike... Po svim svojim obilježjima, stećci ne pripadaju evropskoj renesansnoj umjetnosti, jer su i stilski i konceptualno oni strani duhu renesanse, te su u potpunosti spomenici bosanskog srednjeg vijeka.

Stećci predstavljaju autohtonu, bosansku umjetnost bez kojih se ne može zaokružiti prava slika starog bosanskog likovnog stvaralaštva i kulture, koju svijet svakako treba upoznati i zbog toga što su stećci ove vrste jedinstveni u svijetu.

Istakli ste kako Vaših 12 djela čini jednu cjelinu. Koja je simbolika broja 12?

Život svakog čovjeka ispunjen je simbolima. Kroz historiju BiH, naročito srednjovjekovni period, koji je i do danas ostao prilično nerazjašnjen i za koji postoji više stotina tumačenja, simboli nam mogu poslužiti kao univerzalni jezik komuniciranja sa našom prošlošću uz pomoć savremene umjetnosti. Jednostavnošću prikazivanja istih možemo dokučiti njihovu snagu i višestruku mogućnost kreativnih izraza koji nam se otvaraju ukoliko nastavimo istraživati u navedenom pravcu historiju umjetnosti BiH, pokušavajući dekodirati njene filizofske pravce, kroz istoriju, uz pomoć umjetnosti kao originalnog instrumenta spoznaje. Najbolji način da se uče tajne simbola jeste da se slijedi preporuka antčkih Grka, "Spoznaj samoga sebe" - što je ekvivalent da se nauči tajna iza jednog od najvećih simbola: ljudskoga bića, simbola besmrtne duše i simbola svemira.

Slike koje predstavljaju simbolizam kroz BiH istoriju, prikazan na dekorativan način, čine cjelinu ili krug od 12 djela. Isus je imao 12 Apostola, postoji 12 konstelacija ili 12 sazvježđa i 12 znakova horoskopa. Broj 12 predstavlja vrijeme i može da označava najbitnije cikluse života, duhovnu snagu i božansko savršenstvo.

Kroz umjetnost pričate historiju BiH. Poznato je da su našoj zemlji, kao i u susjednim, "u nasljedstvo" ostavljeni stećci, svjedoci multikulturalne BiH. Koliko nas danas povezuje to kulturno nasljeđe?

Najvažniji statusni simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u stećcima, nosiocima još uvijek živog, zanimljivog i zagonetnog izraza u životu kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ogroman broj nekropola sa očuvanih preko 50.000 stećaka, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, epigrafskim porukama, te svojim umjetnicima i danas svjedoči o tom neprolaznom vremenu. Izuzetno je bitno pokušati iskomunicirati ili na određen način dekodirati umjetnički krik ili izraz čovjeka tog doba, a da pri tome ne upadnemo u zamku bilo koje ideologije...

U Evropi je danas savremena umjetnost veoma cijenjena. Ima li bh. javnost sluha za takvu vrstu umjetnosti?

Savremena umjetnost je savremena sama po sebi. Mislim da je bitno što umjetnici danas nisu nužno zarobljeni (osim ako to sami ne odaberu ) u okove trendovskih strujanja, bez obzira na podneblje. Koliko je simbol je povezan sa suštinskim, sveobuhvatnim iskustvom, u središtu jedne slike sažima čitavo duhovno iskustvo vezano za određeni aspekt istine, povezuje smisao mjesta, vremena, individualnosti, kolektivnosti, namjere i slučajnosti, toliko je i savremena umjetnost savremena u kontekstu određenog mjesta vremena, individualnosti, kolektivnosti, namjere i slučajnosti. Tako da je u BIH savremena umjetnost nešto opet autentično za podneblje, situaciju, kolektiv... Savremena umjetnost se bori da se istakne unutar BiH.