Zdravlje
106

Posljedice loših navika spavanja: Manjak sna čini da se naš mozak smanjuje

Klix.ba
Ilustracija
Ilustracija
Normalno je da se naš mozak kako starimo smanjuje, no nova američka studija pokazuje kako se taj proces može rapidno ubrzati kod osoba koje ne spavaju dovoljno i imaju generalno loše navike kad je san u pitanju.

"Poteškoće sa snom, kao što su nesanica, buđenje tokom noći ili prerano ujutro, u kontinuiranom trajanju od tri do pet godina, mogu uzrokovati smanjenje mozga", pojasnila je voditeljica istraživanja Claire Sexton sa univerziteta u Oxfordu u pismu upućenom Huffington Postu.

"Mnogi faktori su povezani sa promjenom u volumenu mozga, a neki od njih su fizička aktivnost, krvni pritisak i razina holesterola. Naša je studija pokazala kako je i količina prospavanih sati bitan faktor", dodala je.

Studija je objavljena ove sedmice u žurnalu Neurology, a nije naznačeno da li manjak sna uzrokuje smanjenje mozga ili je pak rapidno smanjenje mozga uzrok problema sa snom. Ipak, Sexton se nada kako će ovo istraživanje skrenuti pažnju na važnost kvalitetnog sna generalno.

"U budućnosti ćemo raditi na tome da otkrijemo da li poboljšanje navika spavanja može pomoći u zaustavljanju smanjenja volumena mozga. Ako je to tako, onda smo svakako na dobrom putu da otkrijemo načine za poboljšanje zdravlja ovog organa", pojasnila je.

U studiji je učestvovalo 147 odraslih od 20 do 84 godine, a istraživanje je trajalo 3,5 godine. Svi oni su prošli skeniranje mozga, te odgovorili na pitanja o njihovim navikama spavanja.

Među njima, 35 posto ispitanika je imalo loše navike kad je spavanje u pitanju – imali su problema sa nesanicom, buđenjem u toku noći ili su morali piti lijekove za spavanje kako bi utonuli u san. Otkriveno je kako njihov mozak puno brže atrofira, i to u čak tri dijela, odgovornima za učenje, odlučivanje, emocije, pokret i memoriju.

Mozak možda teži samo 2% naše ukupne težine, ali koristi 20% naše tjelesne energije, jer jedan dio njega uvijek radi, dok kontroliše disanje, krvni pritisak, rad srca i jetre.

Stoga je odmor i san prijeko potreban korteksu, dijelu mozga koji kontrolira mišljenje, memoriju, govor i percepciju, a samo jedna neprospavana noć smanjuje koncentraciju i sposobnost za izvršavanje svakodnevnih obaveza.

Mozgu je, prema najnovijim studijama, dovoljno 6-7 sati noćnog sna , dok se nekad smatralo da je potrebno sat ili dva više. Ovo se, naravno, ne odnosi na djecu koja trebaju par sati sna više od odraslog čovjeka.