Bebe
191

Vantjelesna oplodnja: Najvažnije je na svijet donijeti živu i zdravu bebu

Piše: Ermina Skorupan-Husejnović
Foto: N. G./Klix.ba
Dr. Admir Rama (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Vantjelesna oplodnja (IVF) je medicinski postupak potpomognute oplodnje jajne ćelije, transfer oplođenih zametaka u maternicu, implantacija i razvitak trudnoće. Vantjelesna oplodnja se praktikuje zbog neplodnosti žene ili muškarca, ili kada su oboje neplodni, kao i kada postoji bojazan od prenošenja teške genetske bolesti na dijete.

Jedna od klinika u Bosni i Hercegovini koja se bavi isključivo problemom neplodnosti je Bahceci. Tim ljekara na čelu sa Umitom Goktolgaom uspješno obavlja vantjelesne oplodnje, a od maja 2013. do novembra 2014. godine je na taj način rođeno 185 beba.

Prvu bebu uz pomoć Bahceci grupacije je rodila žena koja je imala 45 godina, a vjerovatnoća da žena u toj životnoj dobi zatrudni i rodi bebu je od jedan do pet posto. Rođena je zdrava muška beba. Nerijetko se dešava da se postupkom vantjelesne oplodnje rode blizanci.

"Uglavnom nastojimo tokom postupka dobiti što više embrija. Uvijek u matericu vratimo dva embrija, a ostale zaledimo i čuvamo za sljedeću trudnoću i sljedeći postupak. Zaleđivanjem embrij ne gubi kvalitet i može neograničeno dugo ostati u laboratoriju. Dva embrija vraćamo, ne zbog toga da se rode blizanci, već da se poveća sigurnost za trudnoću", pojasnio je za Klix.ba ginekolog Admir Rama.

Nekada se desi da oba embrija budu oplođena, pa žena u tom slučaju ima blizance, a nekada oba budu oplođena, ali samo jedan uspije da se održi.

"Jednom se desilo da smo stavili dva embrija, a jedan od njih se potom podijelio i pacijentica je rodila trojke", kazao nam je doktor Rama.

Prva osoba rođena vantjelesnom oplodnjom je Engleskinja Louise Brown rođena 1978. godine.

Bebe dobijene IVF tehnologijom se ne razlikuju od drugih beba i trudnoća začeta na ovaj način se ne razlikuje od trudnoće začete na prirodan način. Ono što se u prirodnim slučajevima dešava u jajovodu, dešava se u laboratoriju. Procijeni se kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida i spoje se u laboratorijskim uslovima.

Dr. Rama kaže da najviše vole kada im dođu pacijenti koji ranije nisu bili nigdje drugo i nisu se razočarali. Prije nego počnu postupak radi se detaljna dijagnostička procedura, a problem steriliteta i infertiliteta nije problem samo muškarca ili samo žene, to je zajednički problem. Analizom se utvrđuje stanje kod oboje i odlučuje se šta dalje treba raditi. Jedan od glavnih parametara su godine žene, odnosno starost jajnika.

"Jajnik gubi funkciju tokom godina, a do 45. godine života je izgubi 100 posto. Vjerovatnoća za trudnoću nakon 38. godine drastično pada. Nakon 38. godine period od šest mjeseci je kao dvije godine za jajnik, tako da jajnici brzo stare. Zbog toga analiziramo sve da bismo našli način da 'dobijemo' trudnoću", pojasnio je dr. Rama i dodao da rješavanje muške neplodnosti može trajati godinama, a da na kraju ne bude rezultata.

Pacijenti dolaze bez spermatozoida u ejakulatu. U tom slučaju se hirurškim putem iz testisa uzimaju spermatozoidi. Kad se napravi strategija u individualnom pristupu svakom paru, kreće se na posao i nema više nazad dok se ne dobiju rezultati.

Laboratorijski dio počinje uzimanjem jajnih ćelija. Punkcijom se aspiriraju jajne ćelije, a isti dan muškarac daje ejakulat. Sadržaj se ispituje, izuzimaju se spermatozoidi i pristupa se oplodnji tehnikom koja se zove mikroinjekcija, a podrazumijeva ubacivanje spermatozoida u svaku jajnu ćeliju i onda se oni prate. Oplođene jajne ćelije se stavljaju u embrioskop i prate se, a zatim se dijele na dvije, četiri ili šest drugih ćelija, prate se od pet do sedam dana, a onda se vraćaju u matericu ukoliko su se stekli svi uslovi. Ukoliko unutrašnjost materice nije zadovoljavajućeg kvaliteta embrij se zaledi i čuva dok se ne steknu uslovi za oplodnju.

"Često nam se dešava da sve bude uspješno, ali nam se kod starijih pacijentica koje imaju smanjen broj jajnih ćelija desi da ne uspije oplodnja. Uspješnost u našem centru kod pacijentica do 35. godine je 60 posto. Ostvariti trudnoću i roditi živu i zdravu bebu je najvažnije. Stopa spontanih pobačaja je ista kao i kod trudnoća začetih prirodnim putem", ispričao nam je dr. Rama. Napomenuo je da žene nakon 35. godine života same ispričaju svoju priču i da su to većinom žene koje su kasnije stupile u brak. Kada imaju stariju pacijenticu, ljekari se trude da što prije urade oplodnju.

Pacijentice koje imaju onkološke probleme se često odluče da zalede jajne ćelije, a kada završe postupak radioterapije i hemoterapije nakon oporavka dolaze na tretman vantjelesne oplodnje. Kada žena zaledi jajnu ćeliju sa 33 godine, jajna ćelija ne stari i ne gubi kvalitet zaleđivanjem. Zakonom Federacije BiH nije definisano koliko jajne ćelije mogu ostati u laboratoriju.

Problem steriliteta i infertiliteta je tabu tema i pacijenti ne govore mnogo o svom problemu. Prije je vladalo mišljenje da je glavni problem kod žene, ali je procenat podjednak. Jedina razlika je što kod žene opada reproduktivna moć nakon 35. godine dok kod muškaraca ne postoji granica u godinama.

"U 35 posto slučajeva je problem kod žene, u 35 posto je problem kod muškaraca, 15 posto je problem kod oboje, a u 15 posto slučajeva je sve savršeno kod oba partnera i kod tih pacijenata je uspješnost najveća. Najveći problem kod muškaraca je kad dođu sa azospermijom, kada nemaju nijedan spermatozoid u uzorku. Tada pokušavamo hirurškim putem naći spermije. Kod mlađih žena se nađe neko rješenje, a najveći problem je kada ne funkcioniše produkcija jajnih ćelija. Problem je i ako dođe do začepljenja jajovoda, a pacijentice toga nisu svjesne dok ne pokušaju da zatrudne. Na nivou materice najveći problem predstavljaju miomi", pojasnio je dr. Admir Rama.

Vjerovatnoća da će doći do začeća tokom jednog mjeseca kod para koji ne koristi kontracepciju je 17 posto. Tokom 12 mjeseci taj se postotak povećava do 95 posto. Ukoliko za 12 mjeseci nezaštićenih odnosa ne dođe do trudnoće, preporučuje se da se par javi svom ginekologu da se urade pretrage i vidi da li ima nekih problema koje treba rješavati.

Sterilitet je stanje potpune neplodnosti, a infertilitet je poremećaj u procesu do trudnoće. Kako sterilitet prestaje biti tabu tema procenat parova sa tim problemom je veći, jer se o tome govori i parovi se javljaju ljekaru.

Ukoliko pacijentima bude preporučeno da urade vantjelesnu oplodnju, za tretman će izdvojiti 4.000 KM. Ukoliko oplodnja prvi put ne uspije, drugi put će platiti 3.500 KM.

Primarni profil Bahceci klinike je liječenje neplodnosti, a u klinici se mogu uraditi i ginekološki i laboratorijski pregledi. U BiH postoji nekoliko IVF centara u kojima se može uraditi postupak vantjelesne oplodnje, a parovima se savjetuje da trudnoću ne odgađaju dugo, pogotovo ne nakon 35. godine.