ne vozim iz prostog razloga sto se fanaticno pridrzavam svakog moguceg propisa (pravnica sam i postivanje pravila je ne samo profesionalno, nego i moralno opredjeljenje) i ne mogu da podnesem da se stalno sukobljavam s ovim indijancima koji voze bez postivanja ikakvih pravila i propisa. muz vozi, a ja se brinem da zaista postuje sva pravila. i doslovno uzivam kada mu stigne kazna za prekoracenje brzine koje napravi samo kada ja nisam tu. ta pravila nisu tu da smaraju bilo koga, nego su od zivotne vaznosti. auto je po zakonu opasna star i rukovanje istom je stoga podlozno strogim pravilima. znam nekoliko osoba koje nose nekog na dusi zbog nepostivanja tih pravila, vjeruj da ne bi htjela da si na mjestu koga od njih. i uvijek sam vezana. a dijete mi se nikad, nikad ama bas nikada nije vozilo van sjedalice, uredno vezano.