franjevci čuvari hrvatskog naroda u BiH,pomogli su očuvati katoličku vjeru i osjećaj pripadnosti hrvatskome narodu u doba osmanskih osvajanja i njihova je velika zasluga to što su utrli put i dali znatan doprinos stvaranju književnog jezika u Hrvata štokavskog narječja. "Ban Stjepan Kotromanić tražio je da duhovnici budu vični domaćem jeziku: u pismu datiranom 1347. traži i dobiva mnoga prava za franjevce u Bosni, pa tako i to da mogu sebi uzimati pomoćnike, ali samo in fidei doctrina peritos et lingue croatice non ignaros - "iskusne u nauku vjere i ne bez znanja hrvatskoga jezika"
ne znam što bi ti rekao, ali vrlo dobro sam upoznat sa radom i ulogom franjevaca, kako u današnje vrijeme tako i kroz povijest. Istina je da se zalažu za mir i red jer im to njihov red nalaže.Ali nakon velikog turskog rata ili ti rata svete lige u bosni je bilo svega 5 crkava,od čega 3 samostanske i uspjeli su se održati i u tim teškim vremenima pa evo sve do danas.
Ma nemoj me pogresno shvatiti, naravno da je katolička crkva i ljudi bili prioritet za njih, ali su se svjesno posvetili i očuvanju cjelokupne bosanske baštine i istorije.
evo ti odgovr o ahdnami: Mi, bosanski franjevci ne možemo u ovom povodu slaviti nikakvu obljetnicu, jer za nas ovo nije obljetnica za slavlje. Naime, prije 550 godina nekada slavno Bosansko kraljevstvo je uništeno, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je vjerolomno pogubljen (5. lipnja 1463.), bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosača je doduše uspjela pobjeći iz Bosne, ali se nikad više nije mogla vratiti u svoje kraljevstvo. Ovo je, dakle, godišnjica naše nacionalne i državne tragedije.
Malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama, ali je ona vrlo često bila samo mrtvo slovo na papiru. Često je gažena i nije poštivana od mjesnih moćnika, iako je bila i ostala neka pravna podloga za franjevačko inzistiranje na osnovnim ljudskim pravima u Otomanskom carstvu.”
