Pripreme već počele
14

NATO od švedskog otoka planira napraviti tvrđavu: Gotland bi u slučaju sukoba s Rusijom mogao biti ključan

Piše: N. Ž. | 30.05.2026.
Na otoku Gotlandu se već provode vojne vježbe članica NATO-a (Foto: Reuters)
Na otoku Gotlandu se već provode vojne vježbe članica NATO-a (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
NATO ubrzano radi na jačanju odbrane švedskog ostrva Gotland u Baltičkom moru, koje vojni planeri sve više smatraju jednom od najizloženijih i strateški najvažnijih linija odbrane protiv Rusije, piše Politico.

Smješten usred Baltika, Gotland se nalazi svega 300 kilometara od ruske, snažno militarizirane enklave Kalinjingrad. Zbog straha od ruske agresije, hibridnih napada i sve neizvjesnije američke posvećenosti evropskoj sigurnosti, Švedska i njeni saveznici iz NATO-a pokušavaju ostrvo ponovo pretvoriti u vojno uporište.

Prošle sedmice Švedska je završila svoju prvu NATO vježbu na Gotlandu otkako je 2024. pristupila savezu. Blizu 18.000 vojnika iz 13 zemalja uvježbavalo je odgovor na mogući ruski napad.

Švedski načelnik odbrane Michael Claesson upozorio je da bi se ruski napad mogao dogoditi u bilo kojem trenutku.

Vježba je pokazala i probleme s kojima se NATO suočava. Sjedinjene Američke Države su smanjile svoje učešće, što se uklapa u šire povlačenje administracije Donalda Trumpa iz NATO obaveza, dok su ukrajinski vojnici demonstrirali nadmoć u ratovanju dronovima, brzo uništivši švedsku oklopnu jedinicu tokom simulacije.

Analitičari upozoravaju i na ruske hibridne aktivnosti, uključujući sabotaže, špijunažu, prekide podmorskih kablova i prelete dronova.

Gotland ima veliki strateški značaj. Prema švedskim vojnim stručnjacima, onaj ko kontroliše ostrvo može kontrolisati veliki dio dešavanja u Baltičkom moru. Ostrvo je zbog toga dobilo nadimak "nepotopivi nosač aviona".

Ako bi Rusija zauzela Gotland i rasporedila sisteme protivzračne odbrane, mogla bi otežati snabdijevanje baltičkih država i Finske te usporiti dolazak NATO pojačanja. S druge strane, NATO s Gotlanda može nadzirati ruski pristup Baltiku i koristiti raketne sisteme dugog dometa.

Kao odgovor na prijetnje, Švedska je posljednjih godina ponovo militarizirala ostrvo, investirala više od 200 miliona eura u infrastrukturu, obnovila sisteme protivzračne odbrane i vratila vojni puk opremljen tenkovima Leopard 2 i borbenim vozilima CV90.

Komandant gotlandskog puka Andreas Gustafsson izjavio je za Politico da će se broj vojnika dodatno povećati te da očekuje dolazak artiljerijskih jedinica dugog dometa i novih IRIS-T sistema protivzračne odbrane od 2028. godine.

U posljednjih 18 mjeseci Gotland je pogođen nizom sumnjivih incidenata, uključujući sabotažu vodovodnog sistema, prekid podmorskog optičkog kabla i ometanje radio-signala koje je uticalo čak i na avione i hitne službe.

Iako postoji zabrinutost zbog moguće slabije američke podrške NATO-u, švedski zvaničnici tvrde da zemlja može sama braniti Gotland zahvaljujući velikim izdvajanjima za odbranu i snažnoj domaćoj vojnoj industriji. Ipak, za određene sisteme poput Patriot raketa i dalje zavisi od SAD-a.

Vježba je također pokazala koliko su Ukrajina i Rusija ispred NATO-a u razvoju i masovnoj upotrebi dronova. Ukrajinski vojnici tokom simulacije više puta su uništili švedske jedinice koristeći napadačke dronove.

Švedske vlasti sada rade na jačanju otpornosti ostrva na sve vrste kriza, od energetskih nestašica do oružanog napada, piše Politico.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Možda vas zanima