BiH
0

Priča fojničkog samostana: Crkveno zvono od 400 kg dato kao ratni zajam

FENA
(Foto: FENA)
Prvi svjetski rat je dotaknuo i Fojnicu, koja smještena u kotlinu među bosanskim brdima je najpoznatija po Franjevačkom samostanu Duha svetoga u kojem će, povodom obilježavanja 100. godišnjice od početka tog rata, 18. marta biti otvorena zanimljiva i sadržajna izložba.

Novinarska ekipa Agencije FENA posjetila je Samostan Duha svetoga povodom predstojeće izložbe, gdje je razgovarala s kustosom i jednim od autora fra Jankom Ljubosom koji je predstavio bogatu postavku sačinjenu iz arhivskog depoa ovog samostana.

Brojni su dokumenti vezani za taj ratni period predstavljeni izložbom i fotografije koje svjedoče historijske trenutke tog vremena, a uglavnom su izabrane iz fonda Arhiva BiH.

Tokom Prvog svjetskog rata na teritoriji BiH je bilo koncentrirano više od pola miliona austrougarskih vojnika koji su trebali započeti ratne operacije širokih razmjera protiv Srbije i Crne Gore. U austrougarsku vojsku bilo je mobilizirano i oko 250.000 domaćih stanovnika.

Fojnica je, kao i mnogi bh. gradovi, proživjela teška ratna stradanja koja su se stalno povećavala. Vijest o sarajevskom atentatu na Franca i Sofiju Ferdinand u Fojnicu je stilga 28. juna, a sutradan su se oglasila zvona i izvješene su crne zastave, dok su mise održane 30. juna.

Početkom augusta 1914. godine u Fojnici počinje mobilizacija, a proglašen je i prijeki sud. U svim mjestima izvršene su rekvizicije i stvorene rezerve žita i brašna, a istovremeno je zabranjen izvoz iz BiH. Prikupljenim namirnicama prvo su podmireni državni činovnici, a ostalo je, uz visoku cijenu, prodavano onima koji nisu sijali žito, pa su ubrzo i franjevci i samostan ostali bez žitnih prinosa crkvi.

Krajem januara 1918. godine stanovništvo fojničkog kraja radosno je dočekalo vijest o mirovnim pregovorima s Rusijom nadajući se skorom završetku rata. Iste je godine kraj rata u Fojnici obilježen povratkom vojnika s frontova, a nakon vojnog sloma Austrougarske formiraju se narodna vijeća, koja preuzimaju vlast u novoj državi.

Počinjući priču o izložbi, fra Janko ističe da je nedavno službeno uređeni arhiv jedna od cjelina u samostanskom muzeju. Prilikom njegovog sređivanja u proteklim godinama, u čemu su pomagali stručnjaci Arhiva BiH u Sarajevu, pronađena je dokumentacija koja se odnosi na period od 1914. do 1918. godine. Većina se odnosila na Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat u Fojnici, ali i na druga ratišta.

"U Fojnicu su dolazili izvještaji s ratišta te pohranjivani u samostanu, čime su ti originalni dokumenti sačuvani do danas. Izložba počinje predstavljanjem obitelji Franca i Sofije Ferdinand te njihove djece - gde su stanovali i šta su radili. Odsjedali su u hotelu "Bosna" na Ilidži, gdje su imali svoj apartman, a tu su primali i goste. U Sarajevu su svoje prostorije također imali i u Konaku", kazao je on.

Austrougarska vojska bila je locirana u današnjem Pazariću i Hadžićima. Neke od fotografija zabilježile su posjetu Franca Ferdinanda vojsci, kada je došao da izvrši njenu smotru i vidi u kakvom su vojnici stanju.

Centralni dio izložbe su dokumenti i fotografije vezane za Sarajevski atentat. Njima je prvo predočen pokušaj atentata na Ferdinanda kod Vijećnice, kao i izvršeni atentat kada je Gavrilo Princip ubio Franca i Sofiju.

Fotografije podsjećaju i na mase ljudi koji su kod današnjeg Principovog mosta uz Miljacku čekali da pozdrave prijestolonasljednika i njegovu suprugu, što nikada nisu dočekali.

"Izložba također pokazuje i stradanje srpskog stanovništva u Sarajevu, nakon atentata. Stvari su iz njihovih prodavnica razbacane na ulice, dok su mnogi ljudi povješani na improviziranim vješalima i to ne samo u Sarajevu već i u Trebinju", navodi fra Janko.

Na panoima je među mnogim dokumentima postavljen i tekst kada Monarhija objavljuje rat Srbiji, čime počinje Prvi svjetski rat. Fojnicu i njene stanovnike zahvaća ratni vihor, kao i druge bh. krajeve. Jedna od karakteristika tog vremena je i uzimanje ratnog zajma.

"Izložen je doument na kojem se gvardijanu Samostana i fratrima zapovijeda da upute katolike kako su dužni dati taj ratni zajam. Od građana se traže bakreni, željezni i aluminijski predmeti, pa čak i crkvena zvona. Tada je sa Samostana skinuto naše najveće crkveno zvono od 400 kilograma. Postoji izvještaj u kojem se navodi da ga je bilo najteže skinuti, jer je toranj uzak i visok. Narod je zvono okitio cvijećem i sa suzama ga isprato. Također, u dokumentima se navodi da je zvono procijenjeno na četiri krune po kilogramu, iako ti ratni zajmovi nisu nikada plaćeni", naglasio je.

Fojnički samostan u Prvom svjetskom ratu ostao je zapamćen i kao mjesto gdje su dovođeni ruski zarobljenici da bi radili različite vrste poslova. Međutim, u to vrijeme su i fratri radili različite poljoprivredne poslove.

Fra Janko podsjeća da je Samostan imao po pedeset do stotinu uposlenih ljudi koji su tu radili. Također, u vlasništvu ovog samostana tada je bila ogromna zemlja i šuma, gdje su se sijali različiti usjevi od kojih se živjelo. Do danas je to franjevcima sve oduzeto.

"Posjedujemo i dokument gdje se jedan musliman žali gvardijanu kako ruski zatvorenik brzo tjera samostanske konje, čime pravi štetu, te ga moli da to riješi. Ko je doveo te ruske zarobljenike ovdje, to nigdje ne piše. Oni su dati Samostanu da rade i da vjerovatno budu plaćeni nekom zarobljeničkom plaćom", pojasnio je.

Veći dio izložbe čine izvještaji s ratišta. Fra Janko smatra zanimljivim da ti izvještaji dolaze baš u Samostan, vjerovatno u nadi da će putem fratara doprijeti do najširih narodnih masa. Izvještaji dolaze s francuskog i mađarskog ratišta, ali i drugih. Također, tu su i izvještaji o poginulim Fojničanima u Prvom svjetskom ratu.

"Recimo, jedan naš fratar nikada nije znao sudbinu djeda, osim da je nestao u Prvom svjetskom ratu. Sređujući našu arhivu, našli smo dokument u kojem piše da je umro Franjo Miletić iz Fojnice u bolnici u Budimpešti. Riječ je bila o njegovom dedi, te je tu informaciju saznao tek prije nekoliko dana. Stoga će mnogi ljudi koji posjete izložbu moći pronaći podatke koje nisu znali o svojim precima, te će barem znati gdje i kada su poginuli ili gdje su sahranjeni", ističe on.

Fra Janko izdvaja i jako zanimljive dokumente u kojima crkveni ljudi, biskupi i provincijali pišu naredbe župnicima i katoličkom puku kako se trebaju ponašati u ratu. Posebno je rečeno da prema Srbima ne smiju biti osvetoljubivi - "ne smiju pustiti na mašti svojoj mržnju", već da sve treba rješavati putem sudova i na drugi način kako ljudi ne bi uzimali osvetu u svoje ruke.

"Također mi je zanimljiv dokument o objavi nove države Srba, Hrvata i Slovenaca, gdje biskupi sa zahvalnošću dočekuju tu novu vlast, nadajući se da će prestati glad, bolesti i druge posljedice rata. To je veoma simbolično i slično s Daytonom - bilo je važno zaustaviti taj rat, a ljudi su i tada mislili da će nakon toga biti bolje. Međutim, neriješena pitanja Prvog svjetskog rata su se počela rješavati Drugim svjetskim ratom", kazao je.

Stoga, podvlači fra Janko, posjetitelji izložbe mogu jako dobro vidjeti važnu pouku da se problemi ne rješavaju ratom, nego je to potrebno učiniti na puno civiliziraniji i kulturniji način - dogovorom, uvažavanjem, razgovorom i drugim pravednim principima.

Otvaranje izložbe, čija je jedna od autorica i Sandra Biletić, bit će upriličeno na Dan općine Fojnica u Multimedijalnoj muzejskoj dvorani Fojničkog samostana.